Hrana koju ljeti treba izbjegavati: Opasno opterećuje tijelo tijekom toplinskog stresa
Treba paziti na svaku sitnicu tijekom toplinskih valova (Foto: Ivana Grgic / CROPIX)
Ljeto je mnogima najljepši dio godine. Dani su duži, život se seli na otvoreno, godišnji odmori donose predah od svakodnevice, a sunce i toplina pozivaju na boravak u prirodi. Ipak, posljednjih godina sve češće svjedočimo ekstremnim toplinskim valovima koji sa sobom donose i ozbiljne zdravstvene rizike.
Visoke temperature više nisu rijetka pojava karakteristična samo za nekoliko dana usred srpnja ili kolovoza. Toplinski su valovi postali učestaliji, intenzivniji i dugotrajniji pa stručnjaci već godinama upozoravaju da vrućine ne treba podcjenjivati. One mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema, od dehidracije i iscrpljenosti do toplinskog udara, stanja koje može završiti kobno ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zato svake godine redovito objavljuje preporuke za zaštitu tijekom razdoblja velikih vrućina, a njihova poruka glasi: prevencija spašava zdravlje, a ponekad i život.
Tijekom ljetnih vrućina svjedočimo iz prve ruke kako ljudsko tijelo neprestano nastoji održavati stabilnu unutarnju temperaturu. Naime, kada vanjske temperature postanu izrazito visoke, organizam se hladi znojenjem.
Opasne temperature
Međutim, tijekom ekstremnih vrućina taj mehanizam često više nije dovoljan. Tijelo tada gubi velike količine tekućine i elektrolita, krv postaje gušća, a srce mora raditi pojačanim intenzitetom kako bi osiguralo normalnu cirkulaciju. Posljedice mogu biti vrtoglavica, glavobolja, slabost, grčevi, ubrzani puls i pad krvnog tlaka, a u težim slučajevima dolazi do toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara.
Posebno su ugrožene starije osobe, mala djeca, trudnice, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenom. Međutim, ni zdravi i mladi ljudi nisu pošteđeni rizika ako se tijekom najvećih vrućina izlažu naporu ili zanemare unos tekućine.
Upravo zato jedna od najvažnijih preporuka odnosi se na redovito uzimanje tekućine, jer mnogi piju vodu tek kada osjete žeđ, a tada je organizam već djelomično dehidriran. Stručnjaci savjetuju redovito pijenje vode tijekom cijelog dana, čak i kada ne osjećamo žeđ, a to je posebno važno za starije, koji često imaju oslabljen osjećaj potrebe za unosom tekućine.
Preporučuju se voda te niskokalorični napici bez kofeina, alkohola i velikih količina šećera jer alkoholna pića i pretjerano zaslađeni napici mogu pogoršati dehidraciju. Korisni mogu biti i razrijeđeni prirodni sokovi, poput limunade, dok se kod većeg gubitka tekućine preporučuje nadoknada elektrolita laganim juhama, voćem, povrćem i drugim namirnicama bogatima mineralima.
Iako mnogi ljetne dane žele provesti na otvorenom, važno je znati da sunce nije jednako opasno tijekom cijelog dana. Razdoblje između 10 i 17 sati smatra se najrizičnijim za boravak na otvorenom jer tada Sunčevo zračenje doseže vrhunac, a temperatura zraka je najviša.
Zbog toga stručnjaci savjetuju izbjegavanje nepotrebnih aktivnosti na otvorenom u tom dijelu dana. Ipak, ako je izlazak neizbježan, preporučuje se kretanje sjenovitim ulicama i parkovima te što češće stanke u rashlađenim prostorima. Posebno treba paziti na djecu, koja često ne prepoznaju prve znakove pregrijavanja, kao i starije osobe, koje teže podnose temperaturne ekstreme.
Dom kao utočište
Jedna od najčešćih zabluda jest da se od vrućine možemo zaštititi samo klimatizacijskim uređajem. Iako klimatizacija može biti od velike pomoći, postoje i drugi načini održavanja ugodne temperature u prostoru. Preporučuje se noćno provjetravanje doma, kada je vanjski zrak hladniji, a prozore je najbolje otvoriti tijekom noći i ranih jutarnjih sati te ih zatvoriti kada temperature počnu rasti. Danju je poželjno spustiti rolete, navući zavjese ili koristiti tende kako bi se spriječio ulazak topline u prostor.
Stručnjaci navode da bi idealna temperatura u stambenom prostoru trebala biti niža od 32 stupnja tijekom dana te ispod 24 stupnja tijekom noći, osobito u domovima u kojima žive starije osobe, djeca ili kronični bolesnici.
Također se preporučuje gašenje nepotrebnih električnih uređaja, jer svaki od njih dodatno zagrijava prostor.
Mnogi smatraju da je dovoljno uključiti klimatizacijski uređaj i problem je riješen. Međutim, stručnjaci upozoravaju da i nepravilna uporaba klimatizacije može izazvati zdravstvene tegobe.
Naime, velike temperaturne razlike između vanjskog i unutarnjeg prostora šok su za organizam. Zbog toga se preporučuje umjereno rashlađivanje prostora te izbjegavanje naglih prijelaza iz izrazito hladnih prostorija na vanjske temperature koje prelaze 35 stupnjeva.
Mnogi naši sugrađani tijekom ljeta za rashlađivanje koriste samo ventilatore, koji, istina, mogu pružiti osjećaj olakšanja, ali pri ekstremno visokim temperaturama njihova učinkovitost ima granice. Ako temperatura zraka prijeđe 35 stupnjeva, ventilator više nije dovoljan za zaštitu od posljedica velikih vrućina.
Osim klimatizacijskih uređaja i ventilatora, važna je i odjeća koju nosimo tijekom ljetnih mjeseci. Naime, način odijevanja često se doživljava kao pitanje udobnosti ili stila, no zapravo ima važnu zdravstvenu ulogu. Preporučuje se nošenje lagane, prozračne i svijetle odjeće od prirodnih materijala jer oni omogućuju bolju cirkulaciju zraka i učinkovitije isparavanje znoja, dok tamna odjeća apsorbira više Sunčeve energije i dodatno zagrijava tijelo.
Za boravka na otvorenom korisno je nositi šešir širokog oboda ili kapu te kvalitetne sunčane naočale koje štite oči od UV zračenja. Postoji još jedan faktor o kojem ovisi kako ćemo se osjećati tijekom ekstremno vrućih dana, a to je hrana. Naime, tijekom velikih vrućina organizam često teže podnosi obilne obroke, pa se umjesto teške hrane, preporučuju češći i manji obroci.
Posebne skupine
Prednost treba dati svježem voću, povrću, laganim juhama i drugim namirnicama bogatima vodom jer takva prehrana ne opterećuje probavni sustav i istodobno pomaže da nadoknadimo izgubljenu tekućinu i minerale. Posebno se savjetuje izbjegavanje hrane izrazito bogate bjelančevinama jer njezina razgradnja opterećuje organizam tijekom toplinskog stresa.
Građevinski radnici, komunalni djelatnici, poljoprivrednici i mnogi drugi zaposlenici ljeti su prisiljeni boraviti na otvorenom. Za njih vrijede dodatne mjere opreza pa su im potrebne češće stanke, boravak u hladu kad god je to moguće te redovita hidracija. Preporučuje se uzimanje vode u kraćim vremenskim razmacima, a ne čekanje da se pojavi osjećaj žeđi. Poslodavci pritom imaju važnu ulogu u organizaciji rada, posebno u danima kada temperature dosežu vrhunac.
No velike vrućine nisu problem samo pojedinca nego postaju i društveni izazov jer najteže pogađaju osobe koje se same teško mogu brinuti o sebi. Tako stariji ljudi koji žive sami, kronični bolesnici, osobe smanjene pokretljivosti i socijalno izolirani građani često prvi osjete posljedice toplinskih valova. Zato stručnjaci preporučuju redovite kontakte s članovima obitelji, susjedima i prijateljima u razdobljima ekstremnih temperatura. Ponekad običan telefonski poziv ili kratki posjet mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Važno je znati i da visoke temperature mogu utjecati na djelovanje lijekova. Neki lijekovi povećavaju osjetljivost organizma na toplinu ili utječu na ravnotežu tekućine. Zbog toga osobe koje uzimaju više lijekova ili boluju od kroničnih bolesti trebaju više paziti tijekom toplinskih valova te se po potrebi savjetovati s liječnikom. Lijekove treba čuvati prema uputama proizvođača, a pojedine pripravke držati na temperaturi nižoj od 25 stupnjeva ili u hladnjaku.
Znakovi upozorenja
Organizam često šalje jasne znakove upozorenja da mu je prevruće. Vrtoglavica, jaka žeđ, glavobolja, slabost, grčevi u mišićima, ubrzan puls, mučnina i osjećaj iscrpljenosti među najčešćim su simptomima toplinskog opterećenja. U takvim situacijama treba se odmah skloniti u hladniji prostor, uzeti tekućinu i odmoriti se. Ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, treba potražiti liječničku pomoć.
Toplinski udar hitno je medicinsko stanje. Karakteriziraju ga izrazito visoka tjelesna temperatura, poremećaj svijesti, dezorijentiranost i nemogućnost organizma da se učinkovito hladi. Bez pravodobne pomoći može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrtnog ishoda.
Klimatske promjene posljednjih godina mijenjaju način na koji doživljavamo ljeto. Temperature koje su nekoć bile rijetkost danas postaju uobičajene, a toplinski valovi traju sve dulje. Zbog toga preporuke stručnjaka više nisu samo savjeti za nekoliko najtoplijih dana u godini nego postaju sastavni dio odgovornog ponašanja tijekom cijelog ljeta.
Dovoljno vode, boravak u hladu, lagana prehrana, rashlađeni prostori i briga za najugroženije možda nam zvuče kao jednostavne mjere, no upravo te naizgled male navike čine razliku između ugodnog ljeta i ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Jer kada termometar prijeđe granicu ugode, ne smijemo čekati da organizam pokaže koliko mu je teško, nego treba djelovati prije nego što nas vrućina prisili na to.






