Vrućina vam udara u glavu? Znanstvenici otkrili što paklene temperature rade našem mozgu, nismo ni svjesni opasnosti
Ljudi se rashlađuju na različite načine (Foto: Bozo Radic / CROPIX)
Ekstremne vrućine ne štete samo tijelu, već mogu izazvati i niz posljedica za mentalno zdravlje, od razdražljivosti i tjeskobe do povećane agresivnosti.
Dok ekstremno visoke temperature zahvaćaju Europu, svi ih ne doživljavaju na isti način. Utjecaj vrućine i izlaganja suncu na zdravlje dobro je poznat, od dehidracije do kožnih osipa i opeklina.
No manje je poznato da vrućina može značajno utjecati i na mentalno zdravlje.
“Istraživanja pokazuju da tijekom toplijih dana raste broj slučajeva agresivnog ponašanja, bijesa u prometu, nasilja, ali i dolazaka u hitne službe zbog problema s mentalnim zdravljem”, rekla je za Euronews Health Susan Albers, klinička psihologinja iz Cleveland Clinic.
Što zapravo uzrokuje takve promjene u ponašanju i mentalnom zdravlju?
Spas od paklenih vrućina krije opasnu zamku: Znanstvenici upozoravaju na posljedice klima uređaja
Stalna nelagoda iscrpljuje organizam
Kada nam je prevruće, osjećamo fizičku nelagodu. “Kada nam je tijelo u stanju nelagode, imamo manje strpljenja, razdražljiviji smo i skloniji burnim emocionalnim reakcijama”, objasnila je Albers.
Dodala je da mozak tijekom velikih vrućina ulaže dodatni napor kako bi održao tijelo rashlađenim, zbog čega mu ostaje manje kapaciteta za smirenost, koncentraciju i kontrolu emocija.
Tijekom razdoblja visokih temperatura najvažnije je ostati dovoljno hidriran. Zdravstveni stručnjaci neprestano upozoravaju na važnost unosa dovoljno tekućine. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tijekom velikih vrućina preporučuje se popiti jednu čašu vode na sat te ukupno najmanje dvije do tri litre tekućine dnevno.
Dehidrirani organizam gubi sposobnost učinkovite regulacije tjelesne temperature, što može izazvati pospanost, vrtoglavicu i glavobolju, ali i utjecati na rad mozga.
“Čak i blaga dehidracija može narušiti rad dijelova mozga odgovornih za pažnju, donošenje odluka i emocije. Možete se osjećati tjeskobnije, zbunjeno ili razdražljivo i prije nego što uopće osjetite žeđ”, upozorila je Albers.
Jednostavna rješenja uključuju ispijanje hladnih napitaka ili hlađenje vrata, zapešća i gležnjeva hladnim oblogom ili vrećicom leda, jer se na tim dijelovima tijela krvne žile nalaze bliže površini kože.
“Pregrijavanje može dovesti do osjećaja preopterećenosti mozga. Ako primijetite da postajete razdražljivi, tjeskobni ili preopterećeni, promijenite okruženje i rashladite se”, savjetuje Albers.
Kvalitetan san ključan je za oporavak
San ima iznimno važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju organizma tijekom dana.
Jedna od karakteristika toplinskih valova su tropske noći, odnosno noći tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva Celzijevih. Iako su takve noći nekada bile karakteristične uglavnom za toplija područja, danas su sve češće i u hladnijim dijelovima Europe.
Noć je razdoblje kada bi se organizam trebao oporaviti od dnevnih napora. Ako temperatura ostane visoka, taj se oporavak ne događa te tijelo ostaje pod dodatnim stresom.
“Tijekom sna snižava se unutarnja tjelesna temperatura, kardiovaskularni sustav se odmara, a nakupljeni stres uzrokovan vrućinom postupno se smanjuje”, objasnio je Armel Castellan, tehnički savjetnik za usluge povezane s ekstremnim vrućinama pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Albers ističe da loša kvaliteta sna također potiče promjene raspoloženja i otežava regulaciju emocija.
“Već jedna loše prospavana noć može vas učiniti emocionalno osjetljivijima, nestrpljivijima i manje sposobnima nositi se sa svakodnevnim frustracijama”, rekla je.
Osobe s psihičkim poteškoćama posebno su ranjive
Ljudi koji već imaju dijagnosticirane poteškoće s mentalnim zdravljem posebno su osjetljivi na ekstremne vrućine.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da visoke temperature mogu imati neposredne, ali i odgođene posljedice, uključujući povećan rizik od samoubojstva, pogoršanje simptoma shizofrenije, anksioznih i depresivnih poremećaja te poremećaja povezanih s uporabom psihoaktivnih tvari.
“Osobe koje pate od anksioznosti često intenzivnije doživljavaju vrućinu jer su mnogi simptomi pregrijavanja, poput ubrzanog rada srca, znojenja i otežanog disanja, vrlo slični simptomima tjeskobe. Tako nastaje začarani krug u kojem jedno stanje dodatno pogoršava drugo”, objasnila je Albers.
Dodala je da pojedini lijekovi, uključujući neke antidepresive, stimulanse, antihistaminike i lijekove za snižavanje krvnog tlaka, mogu otežati prirodno hlađenje organizma ili povećati rizik od dehidracije.
Osim toga, određene terapije mogu biti manje učinkovite ili povećati rizik od nuspojava kada je organizam pregrijan ili dehidriran.






