Znate li što vrućine čine bolničkim zgradama? Kada čujete što sve unutra počinje otkazivati, nećete se osjećati sigurno
Bolnica (Foto: Pixabay)
Dok se Europa suočava sa smrtonosnim toplinskim valom koji ruši rekorde, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak je objavila nove smjernice kako bi pomogla državama da se lakše nose s ekstremno visokim temperaturama, danas i u budućnosti.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, pri čemu temperature rastu gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka. To stvara sve veći pritisak na zdravstvene sustave, socijalne službe i zajednice koje se već suočavaju sa sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima.
Podaci iz pet europskih zemalja već pokazuju gotovo 10.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama ovoga ljeta.
Vrućina postaje ozbiljna prijetnja zdravlju
WHO upozorava da su ekstremne vrućine hitna i sve ozbiljnija prijetnja javnom zdravlju te da će njihov utjecaj iz godine u godinu biti sve izraženiji. Uzrokovane su klimatskim promjenama, a dodatno ih pogoršavaju urbanizacija i starenje stanovništva, što dovodi do naglog porasta bolesti i smrtnosti.
„Naša je regija najbrže zagrijavajuća regija na svijetu. Samo u posljednje četiri godine vrućina je odnijela više od 200.000 života, dok je smrtnost povezana s visokim temperaturama u posljednjih 20 godina porasla za 30 posto“, rekao je dr. Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.
Naglasio je kako „smrtni slučajevi zbog vrućine nisu neizbježni“ jer „znamo kako zaštititi ljude: pravodobno upozoriti zajednice, rashladiti gradove, osigurati pristup vodi i hladu, provjeriti stanje najugroženijih osoba te pripremiti zdravstvene sustave prije nego što temperature dosegnu vrhunac“.
Bolnice pod sve većim pritiskom
Nove smjernice pomoći će državama u jačanju akcijskih planova za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova (Heat-Health Action Plans, HHAP), koji povezuju meteorološka upozorenja s javnozdravstvenim mjerama poput pomoći najugroženijim građanima, osiguravanja rashladnih prostora, planiranja povećanog broja pacijenata u bolnicama te pravodobnog informiranja javnosti.
WHO posebno ističe potrebu za izgradnjom otpornijih zdravstvenih ustanova. Toplinski valovi mogu preopteretiti bolnice koje nisu projektirane za rad pri vrlo visokim temperaturama, osobito u razdobljima kada broj hospitalizacija raste.
Problem je posebno izražen u gradovima, gdje izgrađene površine zadržavaju toplinu pa su temperature više nego u okolnim prigradskim ili ruralnim područjima.
Bolničke zgrade mogu se pregrijati, što može uzrokovati kvarove na električnim instalacijama, sustavima hlađenja, računalima i drugim tehnološkim sustavima. Istodobno, i zdravstveni djelatnici i pacijenti izloženi su dodatnom fizičkom i psihičkom opterećenju zbog visokih temperatura.
Rumunjska bolnica prilagođava se novim uvjetima
Jedan od primjera prilagodbe dolazi iz Rumunjske, gdje bolnica u gradu Buhuși provodi niz mjera za suočavanje s ekstremnim vrućinama.
U bolnici je uređen poseban rashlađeni prostor za osobe koje pate od toplinskog udara, osigurana je hladna voda, a medicinsko osoblje educirano je za rano prepoznavanje simptoma toplinske iscrpljenosti.
Nadležne vlasti zatražile su i financijska sredstva za ugradnju visokoučinkovitog sustava hlađenja u cijeloj bolničkoj zgradi.
Procjena rizika i ulaganja u otpornost
WHO takve aktivnosti podupire diljem Europe kroz Inicijativu za sigurnost bolnica, koja koristi Indeks sigurnosti bolnica za procjenu mogu li zdravstvene ustanove nastaviti raditi tijekom izvanrednih situacija.
Indeks se tradicionalno koristio za procjenu otpornosti na potrese i poplave, no sve se više primjenjuje i za procjenu rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne temperature.
Armenija, Gruzija, Kazahstan, Poljska i Ukrajina posljednjih su godina, uz potporu WHO-a, provele procjene i edukacije koje pomažu vlastima odrediti prioritete ulaganja i poboljšati spremnost zdravstvenih sustava.
Ujedinjeno Kraljevstvo koristi sustav upozorenja
Primjer dobre prakse dolazi i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje akcijski plan za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova određuje način odgovora na ekstremne vremenske uvjete.
Britanski Plan za nepovoljne vremenske prilike i zdravlje koristi sustav upozorenja označen bojama, razvijen u suradnji s nacionalnom meteorološkom službom Met Office. Svaka razina upozorenja povezana je s konkretnim mjerama koje provode zdravstvene ustanove, lokalne vlasti, organizacije u zajednici i građani.
U svibnju su izdana narančasta upozorenja zbog očekivanih rekordnih temperatura od 35,1 Celzijeva stupnja. Već sljedećeg mjeseca izdana su crvena upozorenja kada su pojedini dijelovi zemlje zabilježili dosad nezabilježene temperature do 37,7 Celzijevih stupnjeva.
Osam ključnih preporuka
WHO je prve sveobuhvatne smjernice za akcijske planove tijekom toplinskih valova objavio još 2008. godine.
Nove smjernice definiraju osam ključnih područja na kojima bi države i lokalne vlasti trebale djelovati: upravljanje sustavom, sustavi upozoravanja na vrućinu, zaštita posebno ugroženih skupina, komunikacija s javnošću, otpornost zdravstvenog sustava, smanjenje izloženosti visokim temperaturama, praćenje zdravstvenih pokazatelja te evaluacija i unaprjeđenje mjera.
Dokument također sadrži pet praktičnih vodiča za ključne sektore te zbirku javnozdravstvenih preporuka s konkretnim koracima koje građani mogu poduzeti kako bi zaštitili sebe i druge tijekom ekstremnih vrućina.






