Sramotna ljestvica: Zagreb završio među tri najgora grada u Europi po kvaliteti zraka, gora su samo dva
Onečišćenje zraka u Zagrebu (Foto: Dragan Matic / CROPIX)
Zagreb se našao pri samom dnu europske ljestvice kvalitete zraka, pokazalo je novo istraživanje organizacije Clean Cities, čije je rezultate u priopćenju medijima predstavio Sindikat biciklista. Od 40 analiziranih europskih gradova, hrvatska metropola zauzela je 38. mjesto, s ocjenom E i 19,1 bodom od mogućih 60. Lošije rezultate ostvarili su samo Bukurešt i Atena.
Istraživanje pod nazivom Free to Breathe analizira kvalitetu zraka i napredak u održivoj mobilnosti u velikim europskim gradovima. Rezultati pokazuju da samo tri grada, Kopenhagen, Stockholm i Helsinki, trenutačno zadovoljavaju nove granične vrijednosti Europske unije za dvije posebno štetne skupine onečišćujućih tvari, dušikov dioksid (NO₂) i fine lebdeće čestice (PM₂.₅).
Drugim riječima, čak 93 posto analiziranih gradova ne zadovoljava nove europske standarde kvalitete zraka.
Zagreb bez bodova za usklađivanje s novim standardima
Prema rezultatima istraživanja, Zagreb je osvojio ukupno 19,1 bod od mogućih 60, a posebno je zabrinjavajuće što u kategoriji usklađenosti s novim graničnim vrijednostima koje EU planira primjenjivati od 2030. godine nije osvojio nijedan bod.
Za trenutačnu kvalitetu zraka Zagreb je dobio 13,6 od mogućih 30 bodova, dok je za promjenu razine onečišćenja tijekom proteklog desetljeća osvojio 4,5 od deset bodova. Najslabiji rezultat ostvario je u kategoriji prometnih politika usmjerenih na smanjenje onečišćenja, gdje je dobio samo jedan bod od mogućih deset.
Studija je gradove ocjenjivala prema četiri pokazatelja: trenutačnim razinama onečišćenja zraka, usklađenosti s revidiranim graničnim vrijednostima EU-a, promjenama kvalitete zraka tijekom proteklih deset godina te mjerama održive mobilnosti koje gradovi provode.
Na dnu ljestvice uglavnom gradovi srednje i istočne Europe
Istraživanje je pokazalo i velike regionalne razlike pa je evidentno da su nordijski gradovi ostvarili najbolje rezultate, dok se na dnu ljestvice nalaze gradovi južne, srednje i istočne Europe.
Uz Zagreb, među gradovima s najnižim ocjenama nalaze se Torino, šire područje Milana, Krakov, Wrocław, Varšava, Rim, Prag i Budimpešta. Na posljednjim mjestima su Bukurešt i Atena.
Atena se posebno izdvaja po koncentraciji dušikova dioksida, koja iznosi prosječnih 37,6 mikrograma po kubičnom metru, što je najviša vrijednost zabilježena među 40 analiziranih gradova.
London i Pariz pokazuju da je moguće smanjiti onečišćenje
Unatoč lošim rezultatima većine europskih gradova, istraživanje ističe i primjere onih koji su u posljednjih deset godina ostvarili značajan napredak, a među kojima su Kopenhagen, London, Pariz i Stuttgart.
Njihov napredak povezuje se s mjerama poput uvođenja zona niskih i nultih emisija, elektrifikacije autobusnog prijevoza, uspostave školskih ulica i razvoja biciklističke infrastrukture.
Pojedini gradovi u proteklom su desetljeću smanjili koncentracije dušikova dioksida za više od trećine, a neki su se približili smanjenju od 50 posto i tako pokazali da se itekako može poraditi na ovom velikom problemu s kojima se gradovi suočavaju.
Prema podacima istraživanja, čak 37 od 40 gradova trenutačno prekoračuje barem jednu od četiri nove granične vrijednosti onečišćenja zraka, dok njih 18 ne zadovoljava nijednu od četiri.
EU uvodi strože standarde kvalitete zraka
Revidirana Direktiva Europske unije o kvaliteti zraka donosi strože granične vrijednosti za onečišćujuće tvari koje države članice trebaju postići do 2030. godine. Cilj je smanjiti zdravstvene rizike povezane s onečišćenjem zraka i približiti europske standarde preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Uz objavu rezultata istraživanja pokrenuta je i kampanja Free to Breathe, kojom organizacija Clean Cities poziva europske gradove i vlade da ubrzaju provedbu mjera za čišći zrak.
Pred Zagrebom je, sudeći po svemu navedenome, jako puno posla.






