Koraljni grebeni kao tajno oružje u borbi protiv gladi u svijetu, evo i kako
Koraljni greben (Foto: Pexels)
Prekomjerni izlov i globalno zagrijavanje smanjuju količine hrane koje dobivamo iz oceana, no obnova života na koraljnim grebenima mogla bi pomoći u osiguravanju milijuna obroka svake godine. Koraljni grebeni mogli bi postati ključan dio strategije za suzbijanje globalne gladi i poboljšanje prehrane diljem svijeta.
Prema podacima UNICEF-a, oko 2,3 milijarde ljudi u 2024. godini iskusilo je umjerenu ili tešku nesigurnost opskrbe hranom, što je 336 milijuna više nego 2019. godine. Istodobno su brojne populacije grebenskih riba osiromašene zbog prelova, dok je zagrijavanje potaknuto klimatskim promjenama uzrokovalo „dosad nezabilježeno” odumiranje koralja.
Međutim, nova istraživanja Instituta Smithsonian za tropska istraživanja (STRI) pokazuju da je obnova ribljih stokova i njihovo upravljanje na „održivoj razini” još uvijek izvedivo te bi moglo predstavljati rješenje za suzbijanje pothranjenosti.
Povećanje ulova na koraljnim grebenima moglo bi nahraniti milijune
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu PNAS, analizirala je podatke sa svih svjetskih područja koja sadrže koraljne grebene, uključujući Dominikansku Republiku, Panamu, Jamajku, Keniju, Mauricijus, Oman, Madagaskar, Filipine i Indoneziju. Istraživači su izračunali koliko bi se riblji fondovi trebali povećati kako bi se postigli „maksimalni održivi prinosi” i „zadovoljavajući prinosi”, kao i koliko bi vremena bio potreban oporavak u različitim scenarijima upravljanja.
Utvrđeno je da vrijeme oporavka ovisi o razini prelova na određenom području te u prosjeku može trajati od šest do 50 godina. Ipak, istraživači zaključuju da bi koraljni grebeni diljem svijeta mogli povećati održive prinose za gotovo 50 posto ako bi se ribljim populacijama omogućio oporavak prema njihovoj maksimalnoj proizvodnoj razini, umjesto da budu iscrpljene prekomjernim izlovom.
Takav bi pristup državama mogao osigurati između 20.000 i 162 milijuna dodatnih održivih obroka, što je dovoljno da se zadovolji preporučeni unos morskih plodova za nekoliko milijuna ljudi godišnje. Najviše bi koristi imale zemlje koje se trenutačno suočavaju s najvećom glađu i nedostatkom mikronutrijenata, poput dijelova Afrike i jugoistočne Azije.
Ovaj prizor u siječnju upozorava na katastrofu: ‘To je vidljiv signal koji svatko može uočiti’
Hoće li se koraljni grebeni ikada oporaviti?
„Naši nalazi dodatno potvrđuju da učinkovito praćenje i upravljanje ribarstvom na koraljnim grebenima donosi značajne i mjerljive koristi koje nadilaze samu zaštitu okoliša”, ističe Jessica Zamborain-Mason, glavna autorica studije. „Riječ je o pitanjima sigurnosti opskrbe hranom i javnog zdravlja.”
Postizanje zdravih koraljnih grebena i bogatijih ribljih fondova nije jednostavan zadatak. Istraživači smatraju da bi takav plan zahtijevao jasnu strategiju za poboljšanje upravljanja ribarstvom. Osobama zaposlenima u ribarskom sektoru tijekom razdoblja oporavka možda će biti potrebno osigurati alternativne izvore prihoda, a za neka područja takve bi promjene mogle zahtijevati i međunarodnu potporu.
„Sljedeći je izazov osmisliti konkretne strategije koje uravnotežuju očuvanje prirode s ljudskim egzistencijama, osiguravajući da se puni potencijal oceana u potpunosti iskoristi”, zaključuje se u studiji.






