Velika blagdanska zamka: Provjerite kuhinju prije odlaska u kupovinu
Kuhinja (Foto: Pixabay)
Iako se u blagdansko vrijeme čini pristojnim imati „više nego dovoljno“, kada je riječ o hrani, upravo ta želja da ničega ne ponestane često dovodi do pretjerivanja koje kasnije završava bacanjem hrane. Zato je korisno u planiranje unijeti malo svjesnosti i realnosti.
Dobra polazna točka jest provjeriti što se već nalazi u kuhinji prije nego što se krene u kupovinu. Mnogi se iznenade kada vide da već imaju dovoljno tjestenine, povrća, začina ili namirnica za kolače, a ipak kupuju nove jer im se u blagdanskoj gužvi čini da bi „moglo zatrebati“. Popis namirnica koje zaista nedostaju uvelike smanjuje nakupljanje viškova već na samom početku.
Tijekom pripreme jela može pomoći i malo kreativnosti. Primjerice, povrće koje ostane nakon pripreme božićnog ručka može se pretvoriti u ukusnu juhu ili salatu za sljedeći dan, a meso se lako iskoristi u sendvičima, rižotima ili jednostavnim toplim obrocima.
Mali koraci
Ako se kolači pripreme u više manjih porcija, dio se može zamrznuti prije pečenja, čime se smanjuje rizik da će se nepotrebno prejedati samo zato što je puno slastica ostalo na stolu. Također, ako se tijekom blagdana poslužuju jela koja se dobro podgrijavaju, postaje mnogo jednostavnije planirati obroke za nekoliko dana unaprijed bez osjećaja da se stalno jede isto.
Za obitelji s djecom može biti korisno uključiti i najmlađe u brigu o hrani. Djeca vole pomagati, pa im se može povjeriti zadatak da odvoje posude za hranu koja će se pojesti sutra ili da pomognu u pakiranju ostataka za zamrzivač. Time uče odgovornosti i razvijaju naviku da hranu ne uzimaju zdravo za gotovo.
Kod kuće se također može uvesti jednostavno pravilo da se hrana ne stavlja odmah na stol u velikim količinama, nego u onoj koja se stvarno očekuje da će se pojesti, a po potrebi se doda još. Taj mali korak često čini veliku razliku.
Korisne ideje
Ako se priprema veća obiteljska proslava, gosti se unaprijed mogu zamoliti da jave ako imaju posebne prehrambene navike ili ako neće moći pojesti neke vrste jela. Tako se izbjegava pripremanje velikih količina hrane koja će ostati netaknuta. Pomaže i dogovor među članovima obitelji da svatko donese jedno jelo, ali u razumnim količinama, jer tako nitko ne preuzima preveliku obvezu, stol je raznovrstan, a količine su lakše pod kontrolom.
Nakon blagdana, mnogi shvate da im je hladnjak pun namirnica koje nisu stigli upotrijebiti. Zato je dobro već unaprijed imati nekoliko ideja za brze obroke od ostataka, poput omleta, povrtnih variva ili složenaca. Tako se višak pretvara u praktične obroke, a ne u smeće. Ako ipak ostane hrane koja se ne može iskoristiti, korisno ju je donirati lokalnim organizacijama ako to zakon i uvjeti dopuštaju, ili barem kompostirati organske ostatke kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš.
Važno je zapamtiti da je cilj blagdana druženje, toplina i zajedništvo, a ne beskrajno pun stol. Kada se prihvati da se vrijednost blagdana ne mjeri količinom pripremljene hrane nego atmosferom, razgovorima i trenucima prvog reda, tada i briga o višku hrane postane prirodni dio blagdanske brige jednih za druge. Upravo je ta pažnja prema sebi, prema gostima, ali i prema okolišu, najljepši dar koji možemo dati tijekom blagdanskog razdoblja.






