Nizozemski stočari nakon 600 godina napuštaju krave i počinju uzgajati – rižu
Krave, ilustracija (Foto: Pixabay)
Nizozemsko stočarstvo isušuje tresetišta i oslobađa CO₂. Može li uzgoj japanske riže biti rješenje?
Zbog klimatskog zatopljenja nizozemski poljoprivrednici danas mogu uzgajati žitaricu koja se dosad nikada nije žela u Nizozemskoj, rižu.
Stoljećima su krave bile temelj poljoprivrede u toj zemlji. No sada poljoprivrednici eksperimentiraju s proizvodnjom koja je donedavno bila nezamisliva u tako vlažnoj zemlji s umjerenom klimom.
Istraživači koji sudjeluju u projektu nadaju se da bi uzgoj riže mogao pomoći u rješavanju jednog od najvećih okolišnih problema zemlje, tresetnih tala koja se zbog isušivanja slijegaju, zbog čega se pojedini dijelovi nisko položene Nizozemske dodatno spuštaju.
„Izvanredno je“, kaže Philippe Terheggen, predsjednik udruge Land van Ons, koja je osigurala poljoprivredne površine za uzgoj riže. „Prije možda 20 godina nikada ne bismo pomislili da ćemo moći uzgajati rižu u Nizozemskoj“, kaže 68-godišnjak. „Ali istodobno je i zastrašujuće jer vam pokazuje što je sve moguće… klima se sada promijenila“, dodaje.
Za sada je riječ o pilot projektu koji se provodi na samo 0,6 hektara, a organizatori se nadaju proizvesti oko tri tone riže kratkog zrna, pogodne za sushi ili rižoto. Tim radi s približno 30 različitih sorti riže iz Rusije, Kine, Japana i Uzbekistana kako bi utvrdio koje se najbolje prilagođavaju nizozemskoj klimi.
„Samo želim pokazati da se stvari mogu promijeniti za dobrobit budućnosti“
Na vlažnom polju između Amsterdama i Haaga, poljoprivrednik Sander Roeleveld kombajnom žanje rižu, dok se u pozadini vide vjetrenjače i kanali. Roeleveld, koji sebe opisuje kao „pionira“, želi drugim poljoprivrednicima pokazati da riža može uspijevati na močvarnom nizozemskom tlu.
„Moj je cilj pokazati da se na močvarnom zemljištu može uzgajati i nešto drugo osim trave“, kaže 53-godišnjak. „Naravno, kada već 600 godina imate krave, jako je teško zamisliti da biste umjesto toga radili nešto drugo i proizvodili mlijeko od svojih krava“, kaže kroz smijeh.
„Samo želim pokazati da se stvari mogu promijeniti za dobrobit budućnosti.“
Kako bi uzgoj riže mogao pomoći obnovi isušenih tresetišta
No projekt se ne odnosi samo na raznolikost poljoprivredne proizvodnje. Istraživači vjeruju da bi mogao pomoći u rješavanju jednog od najdugotrajnijih problema nizozemskog okoliša.
Otprilike desetina zemlje prekrivena je tresetištima koja poljoprivrednici isušuju kako bi dobili travnjake za prehranu stoke.
Kada se treset isuši, oslobađaju se milijuni tona ugljikova dioksida, a tlo se u najugroženijim područjima može slijegati za nekoliko centimetara godišnje.
Prema Sveučilištu Wageningen, emisije stakleničkih plinova iz nizozemskih tresetnih tala čine oko dva do tri posto ukupnih emisija te zemlje.
Jedini način da se taj začarani krug prekine jest održavati polja vlažnima. No u tom slučaju poljoprivrednici na njima dosad nisu mogli uzgajati gotovo ništa… sve do sada.
„U osnovi, sve je počelo kao pomalo luda ideja“, objašnjava Julian Helfenstein, istraživač sa Sveučilišta i istraživačkog centra Wageningen, koji projekt provodi zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Leidenu.
Beč gradi novi pogon za obradu otpada: Ostatak koji se ne može reciklirati napajat će gradsku mrežu
Problem tresetišta
Riječ je o rijetkoj kombinaciji prilagodbe klimatskim promjenama i istodobnog ublažavanja njihovih posljedica, kaže 36-godišnjak.
„Riža je prilika za ovaj dio svijeta da se prilagodi klimatskim promjenama, odnosno da uzgajamo nešto što prije nije bilo moguće“, kaže. „Ali istodobno može pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena jer sprječava razgradnju treseta i oslobađanje CO₂, budući da se tlo može održavati vlažnim.“
Problem s tresetištima ne odnosi se samo na Nizozemsku, već i na velik dio sjeverne Europe, uključujući Njemačku, Belgiju, pa čak i baltičke države, dodaje.
Helfenstein i njegov tim pomno prate emisije CO₂ i metana povezane s uzgojem riže te ih uspoređuju s emisijama na travnjacima kako bi utvrdili da pokušaj rješavanja jednog problema ne stvara novi. „Dosadašnji rezultati obećavajući su“, kaže.
„Kao znanstvenik koji se bavi okolišem, stalno ukazujete na probleme. To može biti pomalo depresivno, u stilu: evo još klimatskih promjena, evo još onečišćenja“, kaže Helfenstein. „A onda se pojavi prilika da znanost radi i na pronalaženju rješenja. To mi je uzbudljivo.“
Vaš vrt izgleda uništeno nakon vrućina? Ne radite pogrešku s vodom, napravite ovo korak po korak
„Žvakasta, ali odlična“: nizozemska riža mogla bi se koristiti za sushi i sake
Lokalni restorani već su pokazali interes za ponudu kvalitetne riže proizvedene u Nizozemskoj, kaže Guusje van der Vossen iz udruge Wij Land, koja pomaže poljoprivrednicima u prijelazu na održiviju proizvodnju.
Kaže da je riža koja se trenutačno bere potekla od sorte iz sjevernog Japana, koja se zasad pokazala najbolje prilagođenom nizozemskim uvjetima.
Dvadesetsedmogodišnjakinja je jedna od rijetkih ljudi koji su ikada probali rižu uzgojenu u Nizozemskoj, i to iz eksperimentalne berbe provedene prošle godine. „Iskreno, bila je ukusna“, kaže kroz smijeh. Cilj je bio od nje napraviti sushi, a možda i sake. „Bila je pomalo žvakasta, ali odlična.“






