Misterij crvenih ulica: Nije kvar na mreži, već odluka europskih gradova
Crveno svjetlo (Foto: Pixabay)
Dok prolaznici u Kopenhagenu i Worcesteru u čudu promatraju crveni sjaj koji je zamijenio klasične ulične svjetiljke, znanstvenici potvrđuju da ova dramatična promjena nije samo vizualni trend, već ključni potez za spas osjetljivih noćnih ekosustava koji su desetljećima patili pod agresivnim bijelim svjetlom
U Kopenhagenu je rasvjeta duž jedne glavne prometnice crvena, a ne bijela. Promjena boje dio je projekta čiji je cilj ublažiti posljedice svjetlosnog onečišćenja, posebno na šišmiše i druge noćne vrste.
Istraživanja su pokazala da bijelo svjetlo noću ometa aktivnost šišmiša, dok crveno svjetlo ima minimalan učinak, sličan mraku.
Europski gradovi postavljaju rasvjetu prilagođenu šišmišima
U Gladsaxeu je u tijeku projekt arhitektonskog ureda AFRY Architects, čiji je cilj uskladiti urbani razvoj s okolišnim ciljevima.
Duž glavne prometnice i biciklističke superautoceste postavljena je crvena LED ulična rasvjeta kako bi se smanjio utjecaj na životne uvjete šišmiša u obližnjoj koloniji.
Trideset jedan stup visine jednog metra uz cestu sada emitira crveno svjetlo.
Stupovi su postavljeni na dovoljnoj udaljenosti kako bi svjetloplahe vrste mogle prijeći područje bez izlaganja potencijalnim predatorima, a istodobno se omogućuje sigurno kretanje vozila i biciklista.
Slični projekti pokrenuti su diljem Europe. Godine 2018. nizozemski grad Zuidhoek Nieuwkoop postao je prvi u svijetu koji je uveo crvenu rasvjetu prilagođenu fauni.
Ujedinjeno Kraljevstvo je 2019. godine uspostavilo prvi prijelaz za šišmiše s 60 metara crvene rasvjete uz glavnu prometnicu A4440 u blizini prirodnog rezervata Warndon Woodlands kod Worcestera.
Crveno svjetlo nema negativan učinak na aktivnost šišmiša
Godine 2017. istraživači su prvi put uspjeli izmjeriti učinke svjetlosti na različite vrste šišmiša.
Tim s Nizozemskog instituta za ekologiju utvrdio je da različiti spektri svjetlosti imaju različit utjecaj na sporoleteće, svjetloplahe šišmiše u njihovim lovištima.
Eksperiment je trajao pet godina i proveden je na osam lokacija uz rubove šuma u mračnim područjima Nizozemske.
„Utvrđeno je da su ti šišmiši jednako aktivni pri crvenom svjetlu kao i u mraku”, izjavio je tada vodeći istraživač Kamiel Spoelstra. „Bijelo i zeleno svjetlo, s druge strane, znatno smanjuju razinu njihove aktivnosti.”
Šišmiši noću love kukce jer tada imaju manju konkurenciju drugih životinja, a predatori ih teže uočavaju zbog tame.
Bijela umjetna rasvjeta može ozbiljno poremetiti vrste poput Nattererova šišmiša ili smeđeg dugouhog šišmiša, koje se mogu osjećati izloženima vizualnim predatorima poput sova.
Spretniji letači, poput patuljastog šišmiša, prema studiji nemaju problema s dodatnom rasvjetom. Dapače, ulična svjetla mogu im pomoći u hvatanju većeg broja kukaca jer ih privlače na koncentrirano područje.
Veće vrste, poput kasnog šišmiša i malog noćnika, lete dovoljno visoko da na njih ulična rasvjeta nema značajan utjecaj, pokazalo je istraživanje.
Crvena rasvjeta kao praktično rješenje za zaštitu okoliša
Rezultati istraživanja ocijenjeni su posebno ohrabrujućima jer su se eksperimenti s crvenom rasvjetom pokazali učinkovitima i u stvarnim uvjetima. „Potpuno je prikladna za primjenu na seoskim prometnicama”, rekao je Spoelstra.
„Time se otvaraju mogućnosti za ograničavanje poremećaja uzrokovanih vanjskom, umjetnom rasvjetom u prirodnim područjima, u situacijama u kojima se rasvjeta smatra poželjnom.”
LED svjetiljke pritom smanjuju potrošnju energije i zahtijevaju manje održavanja.
Vratio se nakon 100 godina mraka: Zvijer stigla pred vrata grada, znanstvenici u šoku






