Tihi ubojica na tanjuru: Svjetska zdravstvena organizacija objavila dramatične podatke o hrani koju jedemo
Hrana može biti opasan izvor zaraze (Foto: Pixabay)
Djeca mlađa od pet godina gotovo su u tri puta većem riziku od obolijevanja zbog konzumacije nesigurne hrane u odnosu na stariju djecu i odrasle osobe, pokazuju nove procjene koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u povodu Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se svake godine obilježava u lipnju.
Iako čine samo devet posto svjetske populacije, mala djeca sudjeluju u gotovo trećini svih slučajeva bolesti koje se prenose hranom, osobito proljevnih bolesti, koje za ovu ranjivu skupinu mogu biti smrtonosne. Osim toga, izloženost kemijskim opasnostima u hrani, poput metil-žive i olova, može oštetiti razvoj mozga te uzrokovati doživotne neurološke i razvojne poremećaje kod djece.
WHO procjenjuje da nesigurna hrana svake godine uzrokuje oko 866 milijuna oboljenja i 1,5 milijuna smrtnih slučajeva. Mnogi od njih mogli bi se spriječiti poboljšanjem kvalitete vode, sanitarnih i higijenskih uvjeta, primjenom sigurnosnih postupaka u proizvodnji hrane, poput pasterizacije, te osiguravanjem pristupa zdravstvenoj skrbi za najranjivije skupine stanovništva. Iako se ukupni teret bolesti koje se prenose hranom smanjio od 2000., velike regionalne nejednakosti i dalje postoje, pri čemu najveći teret nose Afrika i jugoistočna Azija.
Izloženost biološkim opasnostima, uključujući bakterije, viruse i parazite koji se prenose hranom, uzrokovala je većinu slučajeva oboljenja, približno 860 milijuna tijekom 2021. S druge strane, kemijske opasnosti odgovorne su za nerazmjerno velik udio smrtnih slučajeva. U 2021. čak 73 posto smrti povezanih s kontaminiranom hranom bilo je posljedica izloženosti kemijskim tvarima. Većina tih smrti povezana je s anorganskim arsenom (42 posto) i olovom (31 posto), uglavnom zato što povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Brojne opasnosti
Osim zdravstvenih posljedica, istraživanje procjenjuje da su bolesti uzrokovane hranom tijekom 2021. godine dovele do gubitka produktivnosti u vrijednosti od oko 310 milijardi dolara, zbog izostanaka s posla uzrokovanih bolešću. Kada su procjene prilagođene razlikama u troškovima života među državama, ukupni gubitak produktivnosti porastao je na 647 milijardi dolara.
“Sigurnost hrane nije apstraktan problem. Ona je prisutna u svakom obroku, svakoj obitelji i svakom danu. Nesigurna hrana oduvijek je bila velik javnozdravstveni izazov, ali dosad nismo imali cjelovitu sliku njezina golemog ljudskog i gospodarskog tereta. Ove nove procjene to mijenjaju”, izjavio je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
“Prvi put države imaju vlastite podatke koji im pokazuju gdje je teret najveći. Na temelju tih spoznaja vlade mogu odrediti prioritete i poduzeti mjere potrebne za zaštitu zdravlja stanovništva”, dodao je.
Nova analiza WHO-a značajno proširuje dosadašnju bazu dokaza, procjenjujući 42 glavne opasnosti povezane s hranom, uključujući bakterije, viruse, parazite i kemijske tvari, u 194 države u razdoblju od 2000. do 2021. godine. U procjene su prvi put uključene i nove opasnosti, među kojima su metali, rotavirus te Trypanosoma cruzi, parazit koji uzrokuje Chagasovu bolest.
Hrana može biti kontaminirana kemijskim tvarima poput anorganskog arsena, olova i metil-žive, koje u okoliš dospijevaju prirodnim putem ili kao posljedica ljudskih aktivnosti. Kada jednom uđu u prehrambeni lanac, njihovo uklanjanje često je vrlo teško ili nemoguće. WHO stoga poziva vlade da spriječe onečišćenje na samom izvoru, boljim poljoprivrednim praksama, strožom kontrolom industrije i snažnijim mjerama zaštite okoliša.
Iako se prisutnost nekih metala u hrani s vremenom smanjuje, nove procjene prvi put pokazuju razmjere kardiovaskularnih bolesti, raka i intelektualnih poteškoća koje proizlaze iz njihove prisutnosti u prehrani. Anorganski arsen i olovo povezani su s više od milijun smrtnih slučajeva u samo jednoj godini, dok metil-živa može ozbiljno narušiti razvoj mozga te uzrokovati trajne neurološke i razvojne poremećaje kod djece.
Hrana koju ljeti treba izbjegavati: Opasno opterećuje tijelo tijekom toplinskog stresa
Kriza nejednakosti
Promjene prehrambenih navika, pritisci na okoliš, globalizacija i nejednakosti u prehrambenim sustavima i dalje određuju tko je najviše izložen rizicima nesigurne hrane. Najveći zdravstveni teret snose djeca i stanovnici siromašnijih zajednica, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Afrika i jugoistočna Azija zajedno čine gotovo tri četvrtine svih slučajeva bolesti koje se prenose hranom te 60 posto svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini.
“Ovo izvješće poziv je na buđenje, ali i putokaz za djelovanje. Podaci pokazuju da bolesti koje se prenose hranom nisu samo trajni problem nego ih dodatno pogoršavaju klimatske promjene, koje povećavaju rizik od kontaminacije, te antimikrobna rezistencija, koja otežava liječenje infekcija”, izjavio je Yuki Minato, tehnički stručnjak WHO-a za sigurnost hrane i jedan od autora rada objavljenog u časopisu The Lancet Global Health.
“S tim se prijetnjama ne možemo nositi pojedinačno. Nužan je pristup koji povezuje zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša. Države moraju hitno djelovati, koristiti ove procjene za usmjeravanje intervencija, ulagati u sustave nadzora te ukloniti prepreke između zdravstvenog, poljoprivrednog i okolišnog sektora. Svako odgađanje znači nove izgubljene živote”, upozorio je.
Bolesti koje se prenose hranom mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima, parazitima te različitim kemijskim tvarima i toksinima. Među bakterijskim uzročnicima posebno se ističe Listeria, bakterija koja može izazvati trovanje krvi i meningitis. Najčešće se prenosi konzumacijom kontaminiranog sirovog povrća, gotovih jela, prerađenih mesnih proizvoda, dimljene ribe ili mekih sireva.
Trovanje krvi
Brucella, koja se najčešće prenosi nepasteriziranim mlijekom i sirevima zaraženih koza ili ovaca, može uzrokovati povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima, artritis, kronični umor, neurološke simptome i depresiju. Među opasnijim je bakterijskim infekcijama i kolera, bolest koju uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Prenosi se hranom kontaminiranom tom bakterijom te izaziva teški vodeni proljev koji, ako se ne liječi, može dovesti do smrti već u nekoliko sati.
Od virusnih bolesti posebno je značajan hepatitis A, virusna bolest jetre koja se prenosi hranom onečišćenom stolicom zaražene osobe. Simptomi uključuju žuticu, mučninu, gubitak apetita, povišenu temperaturu, opću slabost i bolove u trbuhu. Paraziti su također ozbiljan javnozdravstveni problem. Toksoplazmoza, koju uzrokuje parazit Toxoplasma gondii, prenosi se nedovoljno termički obrađenim mesom i svježim namirnicama te može dovesti do oštećenja vida i neuroloških poremećaja.
Svinjska trakavica (Taenia solium) može uzrokovati stvaranje cista u mozgu, stanje poznato kao cisticerkoza, koje je jedan od najčešćih uzroka epilepsije koji se može spriječiti. Ljudi se mogu zaraziti i trakavicama roda Echinococcus putem hrane kontaminirane izmetom pasa ili lisica. Posljedice mogu biti tumorske tvorbe u jetri, plućima i mozgu.
Kineski jetreni metilj (Clonorchis sinensis), koji se najčešće prenosi sirovom ili nepravilno pripremljenom ribom, može izazvati upalu žučnih vodova te povećati rizik od razvoja raka. Osim bioloških uzročnika, značajnu prijetnju predstavljaju i kemijske tvari. Aflatoksin, otrov koji stvaraju plijesni na nepropisno skladištenim žitaricama, povezan je s nastankom raka jetre, jednog od najsmrtonosnijih oblika zloćudnih bolesti.
WHO upozorava i na trovanje cijanidom, do kojeg može doći konzumacijom nepropisno obrađene kasave, prehrambene kulture koja je važan izvor hrane u mnogim dijelovima svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, bolesti koje se prenose hranom u velikoj se mjeri mogu prevenirati, a odgovornost za sigurnost hrane dijele proizvođači, distributeri, zdravstvene institucije i sami potrošači.
Držanje higijene
Stručnjaci ističu da se velik dio bolesti koje se prenose hranom može spriječiti pridržavanjem osnovnih pravila higijene i sigurnog rukovanja namirnicama. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje održavanje čistoće tijekom pripreme hrane, redovito pranje ruku te čišćenje kuhinjskih površina i pribora koji dolaze u kontakt s namirnicama. Važno je odvajati sirove namirnice, osobito meso, perad i ribu, od hrane koja je spremna za konzumaciju kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija. Hranu je potrebno temeljito termički obraditi jer visoke temperature uništavaju većinu opasnih mikroorganizama.
Jednako je važno pravilno skladištenje namirnica. Kuhanu hranu ne treba dugo držati na sobnoj temperaturi, a lako kvarljive proizvode treba čuvati u hladnjaku. Potrošačima se također savjetuje korištenje zdravstveno ispravne vode i odabir sigurnih sirovina iz provjerenih izvora. Dodatni rizik predstavljaju nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi, sirovo ili nedovoljno pečeno meso, sirova jaja te nepravilno oprano voće i povrće. Upravo su takve namirnice često povezane s pojavom bakterijskih, virusnih i parazitskih infekcija.
WHO posebno naglašava važnost sustava nadzora hrane, kontrole u proizvodnji i distribuciji te edukacije stanovništva. Sigurnost hrane ne ovisi samo o potrošačima nego o cijelom prehrambenom lancu, od poljoprivredne proizvodnje do stola. Bolesti koje se prenose hranom u velikoj se mjeri mogu prevenirati. Pravilna higijena, sigurna priprema hrane i odgovorno ponašanje svih sudionika prehrambenog lanca ključni su za smanjenje zdravstvenog tereta koji nesigurna hrana i dalje predstavlja diljem svijeta, poruka je WHO-a.





