MI5 i MI6 na nogama: Gubitak bioraznolikosti postao izravna prijetnja nacionalnoj sigurnosti UK-a
Velika Britanije (Foto: Pixabay)
Bez „značajne intervencije“ Ujedinjeno Kraljevstvo riskira rast geopolitičke nestabilnosti, ekonomske nesigurnosti, sukoba i migracija.
Ujedinjenom Kraljevstvu upućeno je upozorenje da je kolaps globalnih ekosustava izravna prijetnja nacionalnoj sigurnosti i blagostanju. Novo izvješće britanskog Ministarstva za okoliš, hranu i ruralna pitanja (DEFRA), za koje se navodi da su u njegovoj izradi sudjelovale i obavještajne službe MI5 i MI6, pokazuje da svijet već osjeća posljedice gubitka bioraznolikosti. To uključuje propadanje usjeva, intenziviranje prirodnih katastrofa i izbijanje zaraznih bolesti.
Međutim, bez „značajne intervencije“, upozorava se u izvješću, ove će se prijetnje povećavati s daljnjom degradacijom okoliša te bi se mogle preliti u geopolitičku nestabilnost, ekonomsku nesigurnost, sukobe, migracije i pojačano natjecanje za resurse.
Zašto je sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva ugrožena
Velik dio izvješća od 14 stranica ističe ovisnost Ujedinjenog Kraljevstva o globalnim tržištima hrane i gnojiva. Zemlja trenutačno uvozi oko 40 posto hrane, od čega četvrtina dolazi iz Europe.
Ujedinjeno Kraljevstvo je „u velikoj mjeri ovisno“ o uvozu svježeg voća, povrća i šećera, dok se stočarska proizvodnja oslanja i na uvoz soje iz Južne Amerike. Zemlja nije samodostatna ni u proizvodnji gnojiva, koja povećavaju prinose i hranjivu vrijednost usjeva uzgojenih na domaćem tlu.
„Gubitak bioraznolikosti, zajedno s klimatskim promjenama, predstavlja jednu od najvećih srednjoročnih i dugoročnih prijetnji domaćoj proizvodnji hrane kroz iscrpljena tla, gubitak oprašivača te sušne i poplavne uvjete“, navodi se u izvješću.
„Kolaps ekosustava doveo bi poljoprivredni sustav Ujedinjenog Kraljevstva pod velik pritisak, ostavljajući ga u borbi da se prilagodi novim pristupima i tehnologijama potrebnima za održavanje opskrbe hranom.“
Eko-poljoprivreda u Hrvatskoj u padu: Nedostaje jaja, mliječnih proizvoda i mesa
Porast kriminala
Dodaje se i da bi ozbiljni poremećaji na međunarodnim tržištima, uzrokovani degradacijom ili kolapsom ekosustava, ugrozili sigurnost opskrbe hranom u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U izvješću se navodi da će ozbiljni i organizirani kriminal „nastojati iskoristiti i preuzeti kontrolu“ nad oskudnim resursima, što povećava rizik guranja većeg broja ljudi u siromaštvo. Kako sve više ljudi zapada u nesigurnost opskrbe hranom, rast će i migracije.
Prema ključnom izvješću Vijeća za strateške rizike iz 2021. godine, čak i povećanje nesigurnosti hrane od jedan posto u nekoj populaciji potiče 1,9 posto više ljudi na migraciju.
Ekonomska nesigurnost
Politička polarizacija i nestabilnost rast će u područjima nesigurnim u pogledu hrane i vode, kako stanovništvo postaje ranjivije na prirodne katastrofe. Stručnjaci upozoravaju da će to potaknuti porast dezinformacija.
„Sukobi i vojna eskalacija postat će vjerojatniji, kako unutar država tako i između njih, dok se skupine budu natjecale za obradivo zemljište, hranu i vodne resurse“, dodaje se u izvješću. „Postojeći sukobi bit će dodatno pogoršani.“
Domino-učinak svih ovih rizika pružit će nedržavnim akterima, uključujući terorističke skupine, više prilika koje proizlaze iz političke nestabilnosti. „Mogu preuzeti kontrolu nad oskudnim resursima“, upozorava se.
Općenito, ekonomska nesigurnost postajat će sve vjerojatnija, budući da je priroda ograničen resurs koji podupire globalno gospodarstvo. Prema britanskom Ministarstvu financija (HM Treasury), za održavanje sadašnje razine globalne potrošnje bilo bi potrebno 1,6 planeta Zemlje.
Sve se više priča o porezu na meso: Obitelj bi za hranu izdvajala oko 109 eura više
„Poziv na buđenje“
Fyfe Strachan iz organizacije Earthsight, neprofitne organizacije posvećene razotkrivanju ekološkog kriminala, kaže da izvješće mora poslužiti kao „poziv na buđenje“.
„Ujedinjeno Kraljevstvo mora hitno djelovati kako bi ojačalo i provelo Zakon o okolišu, kako bi se zaštitile preostale svjetske šume rješavanjem uloge koju britanska potrošnja ima u njihovu uništavanju“, dodaje.
Zakon o okolišu iz 2021. godine predstavlja ključni zakonodavni okvir koji ima za cilj pročišćavanje zraka, obnovu prirodnih staništa, povećanje bioraznolikosti, smanjenje otpada i „bolje korištenje“ resursa zemlje. Stupio je na snagu za vrijeme vlade Borisa Johnsona i pravno obvezuje Ujedinjeno Kraljevstvo da do 2030. zaustavi pad broja vrsta.
Bankarski sektor
Međutim, britanski bankarski sektor od COP26 konferencije globalno je uložio više od milijardu funti (oko 1,14 milijardi eura) u tvrtke povezane s rizikom od krčenja šuma. Stručnjaci organizacije Global Witness upozoravaju da to potkopava obveze zemlje u borbi protiv deforestacije.
Nedavna analiza Jedinice za obavještavanje o energiji i klimi (ECIU) pokazala je da Ujedinjeno Kraljevstvo zaostaje i u ciljevima pošumljavanja, uz upozorenje da bi moglo propustiti „kritični prozor“ za stvaranje novih šuma potreban za ispunjenje klimatskih i prirodnih ciljeva.
Glasnogovornik DEFRA-e rekao je za Euronews Green da je sadnja drveća na najvišoj razini u posljednjih 20 godina, ali nije izravno odgovorio na tvrdnje da se zaostaje za planiranim ciljevima.
Oznaka na pakiranju hrane koja mnoge zbunjuje: Nalazi se na više od 70 tisuća proizvoda
Očuvanje šuma
„Globalne šume gura prema kolapsu industrijska proizvodnja hrane, za koju izvješće britanske vlade upozorava da ugrožava našu nacionalnu sigurnost“, kaže Gemma Hoskins iz klimatske skupine Mighty Earth.
„Odgode u uspostavi snažnog zakonodavnog mehanizma sada su neprihvatljive, s obzirom na ono što izvješće najavljuje. Mora postojati jasan i hitan plan za očuvanje šuma i zaustavljanje potrošnje koja potiče deforestaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu.“
Nevladina organizacija Forest Coalition poziva britansku vladu da provede Prilog 17. Zakona o okolišu, koji će zabraniti korištenje proizvoda uzgojenih na ilegalno iskrčenom zemljištu, te da ode i korak dalje zabranom uvoza proizvoda s bilo kojeg deforestiranog zemljišta.
Kako stoji Europa?
Nijedna zemlja na svijetu nije imuna na posljedice gubitka bioraznolikosti, uključujući Europu, koja je kontinent koji se najbrže zagrijava. Iako je jedna od regija s najmanjom nesigurnošću hrane u svijetu, klimatske promjene već su povećale rizik za oko 12 milijuna Europljana.
Europski parlament navodi da se trećina Europske unije tijekom cijele godine suočava s nestašicom vode. Dostatne količine i kvaliteta vode ključne su za sigurnost hrane, budući da poljoprivredni sektor čini oko 30 posto godišnjeg zahvaćanja vode.
Poput Ujedinjenog Kraljevstva, Europa je uvelike ovisna o uvozu hrane poput kukuruza, riže, pšenice, kakaa, kave i soje. Mnoge od tih namirnica dolaze iz klimatski ranjivih zemalja s ograničenim resursima za prilagodbu degradaciji okoliša uzrokovanoj ljudskim djelovanjem.
Potrošnja u EU-u trenutačno čini oko 10 posto globalne deforestacije, koja je uglavnom potaknuta palminim uljem i sojom, koja se većinom koristi kao stočna hrana.
Mudri divovi oceana: Kako kitovi ‘uče’ dijeliti hranu i preživljavati klimatske promjene






