Globalna potražnja za ugljenom dosegnula vrhunac i mogla bi blago pasti do 2030.
Prema izdanju godišnjeg tržišnog izvješća Međunarodne agencije za energiju (IEA) za 2025. godinu, predviđa se da će se globalna potražnja za ugljenom postupno smanjivati do kraja ovog desetljeća, kako se bude pojačavala konkurencija drugih izvora energije, uključujući obnovljive izvore, prirodni plin i nuklearnu energiju.
Izvješće Coal 2025 analizira aktualnu dinamiku tržišta te donosi prognoze potražnje, ponude i trgovine do 2030. godine na globalnoj i regionalnoj razini. Također razmatra ključne trendove ulaganja, troškova i cijena.
Izvješće pokazuje da bi globalna potražnja za ugljenom u 2025. trebala porasti za 0,5 % i dosegnuti rekordnih 8,85 milijardi tona. U nekoliko velikih tržišta obrasci potrošnje odstupali su od dosadašnjih trendova.
Globalni pad
U Indiji je rana i intenzivna sezona monsuna dovela do pada godišnje potrošnje ugljena, tek treći put u posljednjih pedeset godina. U Sjedinjenim Američkim Državama, više cijene prirodnog plina i mjere politike koje su usporile zatvaranje termoelektrana na ugljen dovele su do porasta potrošnje ugljena, koja je prethodnih 15 godina bila u padu.
Nakon dvije godine dvoznamenkastog pada, potražnja za ugljenom u Europskoj uniji smanjila se tek umjereno. Istodobno, u Kini je potrošnja ugljena ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na 2024. godinu.
Do 2030. godine, međutim, očekuje se blagi pad globalne potražnje za ugljenom, uz povratak na razinu iz 2023. godine. To je ponajprije rezultat promjena u elektroenergetskom sektoru, koji danas čini dvije trećine ukupne potrošnje ugljena.
Putanja ugljena
S naglim rastom kapaciteta obnovljivih izvora, postupnim širenjem nuklearne energije i velikim priljevom ukapljenog prirodnog plina na tržište, proizvodnja električne energije iz ugljena trebala bi početi padati od 2026. godine. Potražnja za ugljenom u industriji očekuje se da će biti otpornija. U Kini, koja trenutačno čini više od polovice globalne potrošnje ugljena, potražnja bi se do kraja desetljeća trebala blago smanjiti. Zemlja nastavlja brzo uvoditi kapacitete obnovljivih izvora energije, a vlada nastoji postići vrhunac domaće potrošnje ugljena do 2030. godine.
„Unatoč neuobičajenim trendovima u nekoliko ključnih tržišta ugljena u 2025. godini, naša se prognoza za nadolazeće godine nije bitno promijenila u odnosu na prošlu godinu. Očekujemo da će globalna potražnja za ugljenom dosegnuti plato, a zatim blago pasti do 2030.”, izjavio je Keisuke Sadamori, direktor za energetska tržišta i sigurnost u IEA-i.
„Ipak, brojni su neizvjesni čimbenici koji utječu na izglede za ugljen, ponajprije u Kini, gdje će razvoj, od gospodarskog rasta i političkih odluka do dinamike energetskih tržišta i vremenskih prilika, i dalje imati nerazmjerno velik utjecaj na globalnu sliku. Šire gledano, trendovi rasta potražnje za električnom energijom i integracija obnovljivih izvora širom svijeta mogli bi utjecati na putanju ugljena.”
Porast u Indiji
Najveći apsolutni porast potrošnje ugljena do 2030. očekuje se u Indiji, gdje bi potražnja trebala rasti prosječno 3 % godišnje, što bi ukupno značilo povećanje od više od 200 milijuna tona. Najbrži rast predviđa se u jugoistočnoj Aziji, gdje bi potražnja trebala rasti za više od 4 % godišnje do 2030. godine.
Prema izvješću, ako Kina zabilježi brži rast potrošnje električne energije od očekivanog, sporiju integraciju obnovljivih izvora ili snažna ulaganja u plinifikaciju ugljena, globalna potražnja za ugljenom mogla bi premašiti predviđanja.
Velike neizvjesnosti i dalje postoje i na globalnoj razini, osobito u vezi s tempom rasta potražnje za električnom energijom u razvijenim i zemljama u razvoju, političkim pristupima te brzinom zamjene ugljena u pojedinim sektorima i regijama.
EU priznaje veliki problem: Ovo je pravi razlog skupoj energiji
Kineska potražnja
Posljednjih godina kineska potražnja za ugljenom poticala je globalnu trgovinu, ublažavajući učinak smanjenog uvoza iz Europske unije, Japana, Koreje i drugih zemalja. Međutim, Kina je 2025. smanjila uvoz zbog viška ponude i slabe potražnje, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do 2030. godine.
To bi trebalo dovesti do smanjenja svjetske trgovine ugljenom. Prema izvješću, metalurški ugljen ima povoljnije izglede, ponajprije zbog indijske ovisnosti o uvozu radi podrške rastućoj industriji čelika.
Općenito, uz slabe izglede potražnje, obilne zalihe i niže cijene koje smanjuju profitne marže, izvješće predviđa pad proizvodnje ugljena u većini velikih zemalja proizvođača do 2030. godine. To uključuje Kinu, zbog smanjenja domaće potražnje, i Indoneziju, koja će biti pogođena slabijom trgovinom. Indija bi mogla biti iznimka, s rastom proizvodnje ugljena, jer vlada nastoji smanjiti ovisnost zemlje o uvozu.






