Trump u žestokom ratu doživio težak udarac: Pokrenuo agresivnu operaciju, Amerikanci mu okrenuli leđa
Mnogi se protive potezima Donalda Trumpa (Foto: Pixabay)
Pokušaji Donalda Trumpa da Amerikance vrati korištenju ugljena, jednog od najprljavijih izvora energije, očito ne daju željene rezultate jer se sve više kućanstava odlučuje za solarne panele na svojim krovovima.
Trumpov beskompromisni obračun s obnovljivim izvorima energije nailazi na snažan otpor, dok interes Amerikanaca za vlastitu proizvodnju čiste energije i dalje ubrzano raste.
Američki predsjednik prošle je godine proglasio izvanredno stanje u energetici kako bi znatno povećao domaću proizvodnju fosilnih goriva i proveo svoju agresivnu politiku sa sloganom “drill, baby, drill” (“buši, dušo, buši”).
U veljači je Trump potpisao izvršnu uredbu kojom je američkom Ministarstvu obrane naložio kupnju većih količina električne energije proizvedene iz ugljena, koji se smatra najprljavijim i okolišno najštetnijim načinom proizvodnje električne energije.
Istodobno je tijekom javnih nastupa često omalovažavao obnovljive izvore energije ili iznosio netočne tvrdnje o njima. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u siječnju izjavio je da Kina proizvodi “gotovo sve” svjetske vjetroturbine samo kako bi ih “prodavala glupim ljudima”.
Dodao je i da Kina sama ne koristi energiju vjetra, iako upravo ta zemlja ima najveću vjetroelektranu na svijetu, vidljivu čak i iz svemira.
Trump je ranije čistu energiju nazivao i “prijevarom stoljeća”, pritom pozivajući zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva da odustanu od razvoja obnovljivih izvora i ponovno se okrenu crpljenju nafte, piše portal Euronews.
Spas od paklenih vrućina krije opasnu zamku: Znanstvenici upozoravaju na posljedice klima uređaja
Trump želi zaustaviti pučinske vjetroelektrane. Hoće li uspjeti?
Trumpova administracija prošle je godine pokušala zaustaviti niz projekata pučinskih vjetroelektrana, tvrdeći da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Više saveznih sudaca blokiralo je tu zabranu, čime je investitorima omogućeno da nastave s projektima.
Međutim, Ministarstvo unutarnjih poslova u međuvremenu je počelo otkupljivati prava na zakup područja predviđenih za pučinske vjetroelektrane, nudeći tvrtkama financijske naknade kako bi umjesto toga ulagale u projekte povezane s fosilnim gorivima ili druge izvore energije, poput geotermalne energije.
Dosad je zaustavljeno osam projekata pučinskih vjetroelektrana. Prema podacima agencije AP, za te je sporazume izdvojeno gotovo 2,6 milijardi američkih dolara, odnosno oko 2,28 milijardi eura.
Još u ožujku francuskom naftnom i plinskom divu TotalEnergies ponuđeno je gotovo milijardu dolara (877 milijuna eura) ako sredstva namijenjena zakupu morskih područja uz obale Sjeverne Karoline i New Yorka umjesto u vjetroelektrane uloži u projekte povezane s fosilnim gorivima.
Država New York predvodi sudski postupak kojim osporava taj sporazum. Ovoga tjedna, u četvrtak 26. lipnja, sud u Parizu presudio je da TotalEnergies više ne može zanemarivati svoje neizravne emisije ni okolišne rizike koje uzrokuje korištenje njegovih proizvoda.
Tvrtka je dobila rok od šest mjeseci da službeno procijeni i izvijesti o okolišnim rizicima koji proizlaze iz korištenja njezinih goriva i prirodnog plina od strane potrošača.
Kalifornija se buni
Istoga tjedna AP je izvijestio da Kalifornija namjerava tužiti administraciju zbog odluke o zaustavljanju projekta pučinske vjetroelektrane planirane uz središnju obalu te savezne države.
Kalifornija snažno ulaže u pučinske vjetroelektrane zbog njihova velikog potencijala za proizvodnju čiste električne energije iz snažnih i stabilnih obalnih vjetrova.
Strategija te savezne države predviđa razvoj 25 gigavata pučinske energije vjetra do 2045. godine, što bi bilo dovoljno za opskrbu oko 25 milijuna kućanstava i pokrivanje približno 13 posto ukupne potrošnje električne energije u Kaliforniji.
Predsjednik Kalifornijske energetske komisije David Hochschild poteze administracije nazvao je “strateškom pogreškom golemih razmjera”, posebno nakon što je rat s Iranom dodatno povećao cijene fosilnih goriva na svjetskom tržištu.
Trump ne zaustavlja samo vjetroelektrane
Trump nije usmjeren samo protiv energije vjetra. Zakon nazvan “Big Beautiful Bill”, koji je stupio na snagu 4. srpnja prošle godine, ukinuo je poreznu olakšicu od 30 posto za ugradnju kućnih solarnih sustava, gotovo deset godina prije planiranog roka.
Prema procjenama tvrtke Energy Sage, vlasnici kuća koji danas žele postaviti solarne panele platit će u prosjeku oko 9.000 američkih dolara (7.900 eura) više nego prije nego što je zakon stupio na snagu 31. prosinca 2025. godine.
Solarna energija prvi put nadmašila ugljen u SAD-u
Unatoč svim preprekama, solarna energija u svibnju 2026. prvi je put u povijesti nadmašila proizvodnju električne energije iz ugljena u američkom elektroenergetskom sustavu.
Prema podacima energetskog instituta Ember, Sunčeva energija činila je rekordnih 12,8 posto ukupne proizvodnje električne energije u SAD-u, dok je udio ugljena pao na 12,2 posto, što je njegov četvrti najniži mjesečni rezultat dosad.
“Solarna energija proizvela je rekordnih 45,5 TWh električne energije, što je 17 posto više nego u svibnju 2025. godine i više od prethodnog rekorda postavljenog u srpnju prošle godine. Taj bi rekord mogao ponovno biti srušen tijekom ljetnih mjeseci”, navodi Ember.
Iako ukupna proizvodnja solarne energije obično doseže vrhunac u lipnju ili srpnju, njezin udio u elektroenergetskoj mreži često je najveći u travnju ili svibnju, kada je proizvodnja visoka, a potražnja za električnom energijom još nije značajno porasla zbog ljetnog hlađenja.
“Amerikanci žele biti vlasnici svoje energije”
Nekoliko američkih tvrtki koje se bave solarnim sustavima reklo je za Euronews Earth da potražnja za solarnim panelima na krovovima i dalje raste, unatoč ukidanju financijskih poticaja.
Kalifornijska tvrtka SolarTech navodi da je njezina prodaja 2025. godine bila više nego dvostruko veća nego 2024., dok je tvrtka Exact Solar iz Pennsylvanije ostvarila rast prodaje od 20 posto tijekom 2024. i čak 60 posto tijekom 2025. godine.
Iako se dio tog rasta može objasniti žurbom građana da postave solarne panele prije ukidanja porezne olakšice, stručnjak za solarnu energetiku Aaron Nichols kaže za Euronews Earth da je Exact Solar na putu da ove godine udvostruči prihode i ostvari rast od čak 100 posto.
“Unatoč tome što sadašnja administracija ukida porezne poticaje za solarnu energiju i pokušava vratiti ugljen, sve više Amerikanaca želi biti vlasnik vlastite energije umjesto da električnu energiju kupuje od slabo reguliranih privatnih elektroenergetskih kompanija”, rekao je Nichols.
“Exact Solar u posljednje dvije godine raste brže nego u bilo kojem razdoblju tijekom naših 20 godina poslovanja. Sve je očitije da Amerikanci žele neovisnost i kontrolu koju im pruža solarna energija.”
New York je korak bliže solarnoj transformaciji
Prošlog mjeseca zastupnici savezne države New York usvojili su zakon Solar Up Now New York (SUNNY), kojim bi se legalizirali priključni solarni paneli.
Takvi sustavi već su legalni u oko 30 američkih saveznih država, a široko su rasprostranjeni i u Europi, osobito u Njemačkoj.
Priključni solarni kompleti namijenjeni su kućanstvima koja ne mogu postaviti solarne panele na krov, primjerice stanarima u višestambenim zgradama ili osobama koje nisu vlasnici nekretnine u kojoj žive.
Zakon sada treba biti dostavljen guvernerki Kathy Hochul, koja do kraja godine mora odlučiti hoće li ga potpisati.
U gotovo polovici američkih kućanstava nije moguće postaviti solarne panele na krov zbog života u najmu, stanovima ili zbog neprikladnih krovova. Taj je problem posebno izražen u New Yorku, gdje većina stanovnika živi u višestambenim zgradama.
Novinar lista New York Times Robinson Meyer smatra da bi priključni solarni sustavi mogli “promijeniti način na koji Amerikanci razumiju i koriste energiju” te omogućiti mnogo većem broju ljudi, osobito podstanarima, da smanje vlastite emisije stakleničkih plinova.
Unatoč napretku solarne energije, emisije iz američkog elektroenergetskog sektora po stanovniku i dalje su 2,8 puta veće od svjetskog prosjeka, a Sjedinjene Američke Države imaju drugu najveću potražnju za električnom energijom na svijetu. Zbog toga je jasno da je zemlja još uvijek daleko od energetske tranzicije potrebne za zaustavljanje globalnog zatopljenja.






