IEA: Globalna potražnja za električnom energijom snažno raste, a obnovljivi izvori prestižu ugljen
Sve je veća potražnja za električnom energijom (Foto: Pixabay)
Globalna potrošnja električne energije ponovno snažno raste, no obnovljivi izvori energije ove bi godine trebali prestići ugljen i postati najveći svjetski izvor proizvodnje električne energije, navodi se u najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Prema najnovijem polugodišnjem izvješću Electricity Mid-Year Update, globalna potražnja za električnom energijom porast će za 3,6 posto u 2026. godini te za dodatnih 3,8 posto u 2027., nakon rasta od 3 posto prošle godine.
To znači da bi se ukupna svjetska potrošnja električne energije trebala povećati s 28.600 teravatsati (TWh) u 2025. na 30.700 TWh u 2027. godini. Rast potiču industrijska proizvodnja, sve veća upotreba klimatizacijskih uređaja i kućanskih aparata, punjenje električnih vozila te sve veći broj podatkovnih centara.
Očekuje se da će obnovljivi izvori energije zadovoljiti sve veći dio te potražnje. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora trebala bi ove godine porasti za više od 8 posto, čime će njihov udio u globalnoj proizvodnji električne energije porasti s 33 posto u 2025. na 37 posto u 2027. godini.
Solarna energija nastavlja snažan rast
Solarna energija ponovno predvodi rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
IEA procjenjuje da će proizvodnja električne energije iz sunčevih elektrana u 2026. porasti za oko 600 TWh, jednako kao i rekordne 2025. godine, a snažan rast očekuje se i tijekom 2027.
Predviđa se i da će solarna energija ove godine prestići energiju vjetra te postati drugi najveći obnovljivi izvor električne energije u svijetu, odmah nakon hidroelektrana.
Takav rast pomaže državama da diversificiraju svoje izvore električne energije u razdoblju kada tržišta prirodnog plina prolaze kroz velike poremećaje uzrokovane ratom na Bliskom istoku.
Poremećaji u isporuci ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz Hormuški tjesnac doveli su cijene plina u Aziji i Europi na najviše razine od energetske krize 2022. i 2023. godine. Neke su regije uvele izvanredne mjere za smanjenje potrošnje energije, dok su pojedine azijske i europske zemlje privremeno povećale korištenje ugljena kako bi ublažile rast cijena električne energije.
Dodatne isporuke LNG-a, osobito iz Sjeverne Amerike, ublažile su dio pritiska. Međutim, IEA ističe da je rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora također pomogao elektroenergetskim sustavima da lakše prebrode poremećaje jer su manje ovisni o uvoznim fosilnim gorivima.
Kina, Indija i SAD predvode rast potražnje
U Kini bi potražnja za električnom energijom tijekom 2026. trebala porasti za 5,5 posto, ponajprije zbog snažne industrijske proizvodnje i širenja infrastrukture za punjenje električnih vozila.
U Indiji se očekuje oporavak rasta potražnje na 7 posto nakon slabijeg prošlogodišnjeg rezultata, na koji su utjecali vremenski uvjeti.
Potrošnja električne energije u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji trebala bi porasti za gotovo 2 posto. U SAD-u rast u velikoj mjeri potiču podatkovni centri, nakon gotovo dva desetljeća relativno stabilne potrošnje električne energije.
S druge strane, više cijene goriva i poremećaji u opskrbi negativno utječu na tržišta u Aziji koja su posebno ovisna o uvozu LNG-a. Zbog visokih cijena električne energije potrošnja se smanjuje u državama poput Pakistana i Bangladeša.
Vremenske prilike i dalje predstavljaju velik čimbenik neizvjesnosti. IEA upozorava da bi snažniji od očekivanog fenomen El Niño mogao dodatno povećati potražnju za električnom energijom zbog intenzivnijeg korištenja klimatizacijskih uređaja.
Istodobno bi mogao smanjiti proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i vjetroelektrana u pojedinim regijama, zbog čega bi elektroenergetski sustavi morali više koristiti druge izvore energije.
Ugljen privremeno povećava emisije
IEA procjenjuje da će globalne emisije ugljikova dioksida iz proizvodnje električne energije u 2026. porasti za oko 1 posto, nakon čega bi se tijekom 2027. trebale stabilizirati.
Proizvodnja električne energije iz ugljena trenutačno raste jer visoke cijene plina potiču prelazak na jeftinije gorivo. Međutim, daljnji rast obnovljivih izvora energije i snažno povećanje proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana trebali bi spriječiti daljnji rast emisija iz elektroenergetskog sektora sljedeće godine.
Posljedice poremećaja na tržištu LNG-a vidljive su i u veleprodajnim cijenama električne energije. Tijekom drugog tromjesečja 2026. prosječne spot cijene u Europskoj uniji i Japanu porasle su za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U SAD-u su veleprodajne cijene uglavnom ostale stabilne, dok su u Indiji porasle za manje od 10 posto.
Istodobno, ubrzana izgradnja obnovljivih izvora energije dovodi do sve češćih razdoblja negativnih veleprodajnih cijena električne energije na pojedinim tržištima. To je jasan pokazatelj da elektroenergetske mreže trebaju postati fleksibilnije kako bi mogle učinkovito iskoristiti velike količine električne energije proizvedene iz vjetra i sunca kada su one dostupne.
Sustavi za pohranu energije u baterijama, upravljanje potrošnjom i druga fleksibilna rješenja imat će sve važniju ulogu kako dnevne oscilacije cijena električne energije budu postajale sve izraženije. IEA zaključuje da će elektroenergetske mreže morati znatno unaprijediti sposobnost usklađivanja rastuće potražnje za električnom energijom sa sve promjenjivijom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.






