Planinarenje na rubu izdržljivosti: Kako klima i masovni turizam nepovratno mijenjaju svjetske staze
U planinamaje sve više posjetitelja (Foto: Pixabay)
Ekstremne vremenske pojave i globalno zatopljenje čine neke staze nesigurnima, dok prevelik broj posjetitelja šteti lokalnom okolišu.
Tijekom posljednjih nekoliko godina planinarske staze postale su jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija. Privlače posjetitelje koji žele putovati sporije, upoznati autentičnije strane odredišta i pobjeći od sve viših ljetnih temperatura. Otvoreni su ili obnovljeni deseci novih ruta – od najduže kružne staze na svijetu u Portugalu do Staze ljubavi u Italiji.
No planinarski procvat ima i drugu stranu. Ekstremne vremenske pojave i globalno zatopljenje čine neke staze nesigurnima, dok prekomjeran broj posjetitelja narušava lokalne ekosustave. Zbog toga mnoge staze ograničavaju pristup, uvode više cijene ulaznica ili se u potpunosti zatvaraju, piše portal Euronews.
Prošlog ljeta deseci staza u Alpama privremeno su zatvoreni nakon opasnih odrona stijena. U srpnju su stotine planinara i turista evakuirane s padina Cime Falkner u Brenta Dolomitima na sjeveru Italije, pri čemu su stručnjaci upozorili da je nagli porast klizišta na tom području povezan s otapanjem permafrosta.
Brojni rizici
„Nikada prije nismo vidjeli tako nevjerojatan porast odrona stijena“, izjavio je tada Piero Carlesi, predsjednik znanstvenog odbora Talijanskog alpinističkog saveza (CAI), za nacionalni dnevnik La Repubblica. „Klizišta su u porastu, a glavni uzrok je klimatska kriza. U to nema nikakve sumnje.“
U Švicarskoj su prošle godine planinarske staze ostale zatvorene duboko u jesen zbog vremenskih i klimatskih razloga. Više od 70 ruta, od Donje Engadine na istoku Švicarske do Donjeg Valaisa na granici s Francuskom, bilo je zatvoreno iz sigurnosnih razloga.
Vera In-Albon, voditeljica digitalnih komunikacija u organizaciji Schweizer Wanderwege, izjavila je za lokalne medije da su suša tijekom ljeta, obilnije oborine, topliji dani i zime s manje snijega uzrok povećanih rizika za planinare. „Dugotrajne i intenzivne oborine pogoduju odronima stijena, bujičnim tokovima i klizištima na nekim područjima“, rekla je. „Odroni su sve češći u alpskim i visokoplaninskim područjima gdje se permafrost otapa, dok bi klizišta mogla postati učestalija i u podnožju Alpa ili u Juri.“
Nova pravila u zraku: Pazite što od 15. siječnja ne smijete odložiti u prtljagu
Opterećenje za okoliš
Početkom godine vlasti Nacionalnog parka Mount Rinjani na indonezijskom otoku Lomboku najavile su privremeno zatvaranje svih planinarskih staza do 31. ožujka 2026. „Ova se odluka donosi radi sigurnosti posjetitelja i budućnosti samog Rinjanija“, rekao je Budhy Kurniawan, ravnatelj uprave parka. Kišna sezona donosi povećane rizike, uključujući sklizak teren, gustu maglu i nabujale vodotoke. „Rizik od hipotermije i nesreća znatno se povećava, stoga je sigurnost apsolutni prioritet“, dodao je Kurniawan. Naglasio je i da je zatvaranje namijenjeno oporavku planinskog ekosustava, kako bi se flora obnovila, a fauna ponovno nastanila područje.
Povećana ljudska prisutnost duž planinarskih staza vrši pritisak na prirodni okoliš diljem svijeta. Japan je prošlog ljeta uveo naknadu za planinare koji se žele popeti na planinu Fuji bilo kojom od četiri glavne rute. Najviša planina u zemlji suočava se s problemima prekomjernog turizma, koji uzrokuje onečišćenje i sigurnosne poteškoće. Naknada ima za cilj pomoći u čišćenju planine i očuvanju okoliša.
Posjetitelji su već morali plaćati 2.000 jena (12,35 eura) za uspon Yoshida stazom, najpopularnijom rutom zbog lake dostupnosti iz Tokija i brojnih planinarskih domova koji nude smještaj i obroke. Sada je cijena uspona tom kultnom stazom udvostručena na 4.000 jena (24,70 eura), a ista se naknada primjenjuje i na preostale tri rute koje su ranije bile besplatne. Lokalne vlasti uvele su i ograničenje od 4.000 planinara dnevno na Yoshida stazi kako bi se smanjila gužva.
Europa se suprotstavlja priljevu planinara
Nesnosne ljetne vrućine potiču sve više turista u Europi na takozvane „coolcatione“, koji često uključuju planinarenje u planinskim područjima. U nekim slučajevima nagli porast popularnosti stvorio je neodrživ pritisak na prirodna odredišta.
Prošle godine Madeira je uvela novu naknadu za nerezidente na nekim od svojih najpopularnijih planinarskih staza kako bi financirala mjere očuvanja prirode. Naknada se već primjenjivala na sedam najopterećenijih ruta, a od siječnja 2025. proširena je na sve preporučene staze na portugalskom arhipelagu.
Sa strmim vrhovima, zelenim šumama i bujnim slapovima, planinarske staze arhipelaga među glavnim su magnetima za posjetitelje. Naknada ima za cilj upravljanje protokom posjetitelja i zaštitu prirodnog krajolika financiranjem održavanja, čišćenja i očuvanja staza.
Najpopularnija destinacije u 2026.: ‘To je jedno posebno mjesto u Europi’
Bijesni vlasnici zemljišta
U Italiji rastu napetosti između lokalnih zajednica i općinskih vlasti zbog prekomjernog turizma u Alpama, a planinarska staza na planini Seceda postala je simbol tog sukoba. Ruta u Dolomitima poznata je po dramatičnim pogledima na oštre vrhove Odla, a turisti s fotoaparatima ljeti predstavljaju noćnu moru za stanovnike tog dijela Južnog Tirola.
Početkom srpnja skupina nezadovoljnih lokalnih poljoprivrednika nakratko je postavila okretnicu s naplatom prolaza na stazi Odle kako bi prosvjedovala protiv neprekidnog prolaska turista koji, kako tvrde, ne poštuju područje.
„Staze su zapuštene, a livade su pune smeća“, naveli su u priopćenju. Vlasnici zemljišta istaknuli su da su bili prisiljeni naplaćivati prolaz kako bi nadoknadili štetu na svojoj zemlji i financirali održavanje padina.






