Europi prijeti novi val nesnosnih vrućina: Najopasniji dio stiže noću, Sredozemno more stvara ‘tropske uvjete’ od kojih nema bijega
Stiže novi toplinski val (Foto: WFY24)
“Iznimno toplo Sredozemno more ostavlja svoj trag na kopnu, a na mnogim se mjestima to najviše osjeti tijekom noći, a ne poslijepodne.”
Europu nakon niza uzastopnih toplinskih valova očekuje kolovoz topliji od prosjeka.
Velik dio kontinenta posljednjih se tjedana borio s temperaturama koje su prelazile 40 °C, stvarajući idealne uvjete za šumske požare koji su opustošili velika područja Francuske i Španjolske te prisilili stotine tisuća ljudi na evakuaciju.
No, čini se da je izgled za prijeko potrebno osvježenje vrlo slab jer prve sezonske prognoze upozoravaju da su mogući novi toplinski valovi.
Hoće li Europa i u kolovozu biti izložena ekstremnim vrućinama?
“Prema sezonskim prognozama objavljenima početkom srpnja, svi modeli upućuju na povećanu vjerojatnost da će kolovoz u Europi biti topliji od prosjeka. Najizraženiji i najpouzdaniji signal za ekstremne vrućine odnosi se na područje Sredozemlja i jugoistočne Europe”, rekla je za Euronews Earth Ioanna Vergini, osnivačica meteorološke platforme WFY24.
To uključuje područja koja se redovito suočavaju s toplinskim valovima, poput Pirenejskog poluotoka, Italije, Grčke i dijelova Balkana.
“Iznimno toplo Sredozemno more ostavlja svoj trag na kopnu, a na mnogim se mjestima to najviše osjeti tijekom noći, a ne poslijepodne”, dodaje Vergini.
Prema prognozama WFY24 za prve dane kolovoza, u Napulju, Barceloni, Rimu, Valenciji, Nici, Solunu, Splitu i Ateni temperatura se tijekom cijele noći neće spuštati ispod 20 °C. Takve se noći nazivaju tropskima i mogu znatno povećati rizik od toplinskog stresa, osobito kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i drugih ranjivih skupina.
Visoke temperature očekuju se i sjevernije. Britanski meteorološki ured (Met Office) upozorava da bi u kolovozu temperature u Ujedinjenom Kraljevstvu mogle dosezati i 35 °C.
“Temperature će vjerojatno biti iznad prosjeka, a mogući su i toplinski valovi, posebno na jugu zemlje”, navodi se u njihovoj dugoročnoj prognozi.
Kako znanstvenici utvrđuju je li klimatska promjena uzrok ekstremnog vremena?
Napredak u prikupljanju meteoroloških i klimatskih podataka omogućio je znanstvenicima da sve preciznije procjenjuju koliki utjecaj globalno zatopljenje ima na ekstremne vremenske pojave poput toplinskih valova ili poplava. Taj se postupak naziva atribucija ekstremnih vremenskih događaja.
Budući da na nastanak ekstremnih vremenskih pojava utječe više čimbenika, uključujući prirodne klimatske oscilacije poput El Niña, cilj takvih istraživanja nije dokazati da je klimatska promjena izravno uzrokovala toplinski val, nego utvrditi koliko ga je učinila vjerojatnijim ili intenzivnijim.
To se najčešće procjenjuje usporedbom učestalosti takvog događaja u današnjoj klimi s procjenom koliko bi se često dogodio u svijetu bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Istraživači također analiziraju kako je klimatska promjena promijenila karakteristike ekstremnog događaja, primjerice je li toplinski val postao intenzivniji zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi.
Primjerice, analiza organizacije World Weather Attribution (WWA) koristila je izmjerene i prognozirane temperature kako bi proučila najtoplije trodnevno razdoblje tijekom velikog toplinskog vala koji je krajem lipnja zahvatio Europu.
Znanstvenici su zaključili da bi tako visoke dnevne i noćne temperature bile “gotovo nemoguće u ovo doba godine” još 1976., prije samo pedeset godina. Analiza je također pokazala da bi sličan toplinski val prije pola stoljeća bio oko 3,5 °C hladniji od onoga zabilježenog prošlog mjeseca.
Emisije fosilnih goriva
Znanstvenici imaju vrlo visoku razinu sigurnosti kada je riječ o povezanosti klimatskih promjena i ekstremnih vrućina jer raspolažu velikom količinom podataka i vrlo dobrim razumijevanjem klimatskog sustava.
“Kontinuirane emisije fosilnih goriva izravno su odgovorne za poremećaje koje ljudi osjećaju u svojim domovima, školama i na radnim mjestima”, kaže dr. Keeping.
“Brzina promjena je zapanjujuća. Svakih nekoliko godina u Europi ruše se temperaturni rekordi. Ove godine to se dogodilo u uzastopnim mjesecima.”
Kod drugih vremenskih pojava, poput tornada ili velikih tuča, podataka je znatno manje pa je i teže pouzdano procijeniti koliku su ulogu klimatske promjene imale u njihovu nastanku.
Atribucijska istraživanja koriste se i za procjenu posljedica ekstremnih vremenskih pojava.
Nedavna analiza Imperial Collegea u Londonu, britanskog Met Officea i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu kombinirala je meteorološke podatke, klimatske modele i istraživanja o povećanoj smrtnosti tijekom toplinskih valova kako bi procijenila posljedice dvaju nedavnih toplinskih valova.
Istraživači procjenjuju da su maksimalne dnevne temperature bile između 3 i 4 °C više nego što bi bile bez globalnog zatopljenja, što je rezultiralo s oko 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva.
“Ekstremne vrućine ruše rekorde diljem Europe, a znanost vrlo jasno pokazuje zašto. Klimatske promjene ubrzano napreduju zbog ovisnosti svijeta o ugljenu, nafti i plinu”, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Koji još čimbenici utječu na ekstremne vremenske prilike?
Mnogi izvještaji o toplinskim valovima usredotočuju se na atmosferske obrasce koji ih prate, a ne na njihov temeljni uzrok.
Primjerice, francuska meteorološka služba Météo-France u svibnju je temperature od 40 °C pripisala pojavi poznatoj kao toplinska kupola.
Toplinska kupola nastaje kada se u višim slojevima atmosfere razvije snažno područje visokog tlaka zraka. Zrak ispod njega spušta se prema tlu, sabija i pritom zagrijava. Budući da se topao zrak širi, nastaje svojevrsna kupola koja zadržava toplinu ispod sebe.
Vjetrovi inače pomiču područja visokog tlaka, no toplinske kupole protežu se vrlo visoko u atmosferu pa takvi sustavi mogu danima ili tjednima ostati gotovo nepomični.
Ipak, istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo je da su atmosferski obrasci koji “zaključavaju” ekstremne vremenske prilike, poput toplinskih kupola ili dugotrajnih poplava, gotovo utrostručeni od 1950-ih, ponajprije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Analiza organizacije Climate Central iz 2023. godine također je pokazala da je toplinska kupola koja je u dijelovima Meksika i juga SAD-a donijela temperature od čak 48 °C bila najmanje pet puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena.
Kakav utjecaj El Niño ima na toplinske valove?
El Niño prirodna je klimatska pojava koja može potaknuti ekstremne vremenske prilike. Početkom ove godine američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) službeno je potvrdila da su se u tropskom dijelu Tihog oceana razvili uvjeti karakteristični za El Niño.
Do El Niña dolazi kada površinska temperatura mora u istočnom dijelu Tihog oceana postane neuobičajeno visoka. Taj fenomen najviše utječe na tropske krajeve te se često povezuje s ekstremnim vremenskim pojavama, iako stručnjaci upozoravaju da se njime ponekad pogrešno skreće pozornost s glavnog uzroka, odnosno globalnog zatopljenja.
Tijekom El Niña povećava se rizik od poplava u dijelovima Južne Amerike, primjerice na sjeveru Perua, ali i u istočnoj Africi, središnjoj Aziji te na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Istodobno raste opasnost od suša i šumskih požara u velikom dijelu Australije, sjeverne Južne Amerike i zemljama jugoistočne Azije, poput Indonezije.
Većina epizoda El Niña privremeno povisi prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,2 °C. To je znatno manje od učinka klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje su globalnu prosječnu temperaturu površine Zemlje već povećale za približno 1,3 do 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Godina 2025. bila je treća najtoplija otkad postoje mjerenja, toplija čak i od 2016., godine snažnog El Niña, unatoč rashlađujućem utjecaju klimatske pojave La Niña.
La Niña obično snižava globalne temperature jačanjem pasata koji na površinu izvlače hladniju oceansku vodu u ekvatorijalnom Pacifiku. I ona se javlja nepravilno, ali u pravilu traje dulje od El Niña.
Jesu li manja onečišćenja zraka razlog za ekstremno vruće europsko ljeto?
Nakon iznimno toplog početka ljeta u Europi, pojedini mediji objavili su tvrdnje da su uzastopni toplinski valovi posljedica smanjenog onečišćenja zraka.
Takvu je tvrdnju na društvenim mrežama podijelio Richard Tice, zamjenik čelnika britanske stranke Reform UK, koristeći je kao argument protiv politike postizanja klimatske neutralnosti.
Tvrdnja se temelji na znanstvenom radu objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, no u njemu nisu analizirani najnoviji toplinski valovi.
Smanjenje onečišćenja zraka doista može umanjiti rashlađujući učinak aerosola koji reflektiraju ili apsorbiraju Sunčevu energiju. Međutim, profesor Erich Fischer, klimatolog sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju (ETH Zürich), za Carbon Brief ističe da je pogrešno tvrditi kako je to uzrok europskih toplinskih valova.
“Toplinski valovi nastaju zbog područja visokog tlaka zraka, ali danas su mnogo češći i intenzivniji jer se događaju u klimi koja je zbog stakleničkih plinova znatno toplija nego prije sto godina”, kaže Fischer.
“Studija pokazuje da su aerosoli koji onečišćuju zrak privremeno prikrivali dio ljetnog zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima. Tek sada, kada je količina tih aerosola smanjena, puni razmjeri ljetnog zagrijavanja u Europi postaju jasno vidljivi.”






