Crna strana ‘surfanja’ po internetu: Mnogi ne znaju pravu cijenu
Crna strana 'surfanja' po internetu (Foto: Pexels)
Znate li da 9.000 mjesečnih pretraživanja na YouTube.com troši 10 litara vode, što je dovoljno da kapucinski majmun preživi 77 dana.
Internet je odgovoran za 3,7 posto globalnih emisija ugljikova dioksida, više nego zračni promet. Kada bi internet bio država, bio bi četvrti najveći onečišćivač na svijetu. Upravo zato znanstvenici su razvili inovativan alat koji osvjetljava kako naša internetska aktivnost utječe na prirodu.
Alat Digital Impact for Species, koji su razvili stručnjaci za klimu sa Sveučilišta u Exeteru u suradnji s Madeby.studio, može analizirati bilo koju internetsku stranicu i otkriti njezine skrivene okolišne troškove, i to izvan uobičajenih pokazatelja emisija CO₂, potrošnje vode i energije, piše Euronews.
„Kada posjetimo neku internetsku stranicu, rijetko razmišljamo o njezinu utjecaju na okoliš“, kaže voditelj projekta dr. Marcos Oliveira Jr iz tima za prirodu i klimatske utjecaje Sveučilišta u Exeteru. „No taj je trošak velik, od energije koja se troši dok informacije putuju od podatkovnog centra do vašeg računala ili pametnog telefona, do vode koja se koristi za hlađenje poslužitelja.“
Uništavaju li internetske stranice planet?
Kako biste izračunali utjecaj bilo koje stranice koju posjećujete, dovoljno je zalijepiti njezin URL u tražilicu alata. Zatim ćete dobiti ukupnu ocjenu od A+ do F, kao i podatke o tome koliki je utjecaj tog pretraživanja na prirodu. Primjerice, YouTube.com, koji obrađuje milijarde pretraživanja mjesečno, ima ocjenu C-, što znači da postoji prostor za poboljšanje njegova utjecaja na okoliš. Svaki pregled stranice tog popularnog servisa stvara 0,249 g CO₂, troši 0,0011 litara vode i 0,62 Wh energije.
Za svakih 9.000 mjesečnih posjeta potrebno je 10 litara vode, što je dovoljno da kapucinski majmun preživi 77 dana. Na temelju tog broja posjeta, prirodi bi bilo potrebno da jedno stablo amazonske prašume 41 dan apsorbira količinu proizvedenog CO₂. Tih 9.000 mjesečnih posjeta također troši 6 kWh energije, što odgovara dnevnoj potrošnji energije 1.000 kolibrija vrste Anna tijekom 332 dana.
„Ovdje se ne radi o prozivanju i stigmatiziranju internetskih stranica s velikim okolišnim otiskom, već o uključivanju ljudi i poticanju rasprave o tome kako možemo izgraditi održiviji internet“, dodaje dr. Oliveira Jr.
Paradoks na sjeveru: Dok se led topi, globalno more raste, ali na Grenlandu drastično pada
Kako se izračunava okolišni otisak internetskih stranica?
Alat koristi Google PageSpeed Insights kako bi izmjerio točnu veličinu svih resursa koji se učitavaju prilikom otvaranja internetske stranice. Ako PageSpeed nije dostupan, koristi se prosječna veličina stranice u industriji. To je ukupna veličina svih datoteka koje se učitavaju prilikom posjeta stranici, uključujući slike, tekst i videozapise. Veće stranice zahtijevaju više energije za prijenos i obradu, što rezultira većim emisijama.
Zatim se koriste podaci Green Web Foundationa kako bi se utvrdilo je li stranica smještena na poslužiteljima koji koriste obnovljive izvore energije ili fosilna goriva. Primjenom modela Sustainable Web Design izračunavaju se emisije CO₂, potrošnja energije i vode po svakom pregledu stranice.
Ti se pokazatelji potom prevode u „usporedbe s prirodom koje su lako razumljive“, koristeći bazu znanstveno utemeljenih podataka o vrstama.
Kako možemo smanjiti okolišni otisak internetskih stranica?
Potrošači svoj internetski otisak mogu značajno smanjiti ponajprije manjim brojem pretraživanja, čime se veća odgovornost prebacuje na vlasnike internetskih stranica.
Istraživači ističu da su korištenje manjeg broja slika, ograničavanje fontova, jednostavna navigacija te izbjegavanje videozapisa kad god je to moguće brzi načini za smanjenje okolišnog utjecaja interneta.
Korištenje „zelenih“ pružatelja web-hostinga koji se oslanjaju na obnovljive izvore energije umjesto fosilnih goriva također pomaže, kao i uklanjanje suvišnog koda te pridržavanje smjernica optimizacije za tražilice (SEO) kako bi korisnici brže pronašli odgovarajuće stranice.
Znanstvenici vidjeli što se nalazi ispod antarktičkog leda: ‘Više nismo toliko slijepi’






