Vodič za kompostiranje: Što u kompost smije, a što ne smije ići?
Kompost (Foto: Pexels)
Kompostiranje je jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina smanjenja količine otpada iz kućanstava. U kompost se odlaže biorazgradivi otpad koji se prirodnim procesima razgrađuje i pretvara u humus, vrijedan materijal za vrtove, cvjetnjake i poljoprivredu. No, kako bi kompost bio kvalitetan i siguran, važno je znati što u njega smije, a što ne smije ići.
U kompost se prije svega odlaže biljni i kuhinjski biootpad. To uključuje ostatke voća i povrća, kore od jabuka, banana i agruma, talog kave i čaja, ljuske jaja te ostatke povrća nakon kuhanja, ako nisu masni. U kompost mogu ići i ostaci iz vrta poput trave, lišća, granja, cvijeća, korova bez sjemena te uvelo bilje. Također su prihvatljivi papirnati ručnici, salvete i karton koji nisu plastificirani ni zaprljani kemikalijama, kao i piljevina i kora drveta koje nisu tretirane zaštitnim sredstvima.
Dobrom kompostu potrebna je ravnoteža između „zelenog“ otpada, bogatog vlagom i dušikom, i „smeđeg“ otpada, koji sadrži više ugljika. Upravo zato preporučuje se miješati kuhinjske ostatke s lišćem, granjem ili kartonom kako bi se izbjegli neugodni mirisi i ubrzala razgradnja.
Meso – ne
S druge strane, postoje materijali koji nikako ne smiju završiti u kompostu. To su svi proizvodi životinjskog podrijetla poput mesa, ribe, kostiju, mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda jer se sporo razgrađuju i privlače štetočine. U kompost ne idu ni masnoće, ulja, ostaci kuhane hrane s puno soli ili začina, kao ni pekarski proizvodi u većim količinama.
Zabranjeno je u kompost odlagati plastiku, metal, staklo, tekstil i pelene, kao i opasni otpad poput baterija, lijekova, boja, lakova i sredstava za čišćenje.
Također, u kompost ne treba stavljati pepeo od ugljena, opuške cigareta, životinjski izmet niti bilje koje je zaraženo bolestima ili štetnicima jer se time mogu proširiti neželjeni organizmi.
Gdje sa starim žaruljama? Vodič za pravilno i besplatno zbrinjavanje rasvjete u Hrvatskoj
Zdraviji okoliš
Važno je naglasiti da se pravila odnose i na kućno kompostiranje i na smeđe spremnike za biootpad koje imaju mnoge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Nepravilno odvajanje može dovesti do onečišćenja cijele količine biootpada, zbog čega se on više ne može kvalitetno obraditi.
Pravilnim kompostiranjem smanjuje se količina otpada koji završava na odlagalištima, čuva se okoliš i stvara prirodno gnojivo.
Uz malo pažnje i osnovnog znanja, svatko može pridonijeti kružnom gospodarstvu i zdravijem okolišu već u vlastitom kućanstvu.






