Biogospodarstvo: Kakva je strategija Hrvatske za njegov razvoj?
Biogospodarstvo (Foto: Pexels)
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. koja će, istaknuto je, osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj ovog sektora te na taj način doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u budućnosti.
Strategijom se, kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, definira vizija razvoja biogospodarstva koja će se ostvariti do 2035. godine provedbom intervencija, strateških projekata i aktivnosti koje doprinose ostvarenju dva strateška cilja – razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.
Ostvarenje strateških ciljeva podupirat će se prvenstveno iz europskih financiranih programa uz sufinanciranje iz državnog proračuna, rekao je Vlajčić. Ukupna sredstva za provedbu strategije, kako je naveo ministar, iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Za programsko razdoblje od 2028. do 2035., kazao je, naknadno će se razraditi indikativni financijski okvir nižim strateškim dokumentima nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira za predmetno razdoblje.
Niz aktivnosti
Ostvarenje strateških ciljeva omogućit će se provedbenim mehanizmima među kojima su planiranje izgradnja distribucijskih centara za biomasu, uređivanje korištenja otpadnog mulja, poticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva, poticanje proizvodnje ambalaže od reciklniranog materijala, biobazirane te birazgradive plastike, provedba istraživanja i inovacija povezanih s biogospodarstvom i dr., kazao je Vlajčić.
Donošenjem strategije, kako je naveo, nastojat će se osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti što će značajno doprinijeti ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, njihovoj održivosti, u smanjenju ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, što je posebno važno za ruralna i obalna područja.
Također, dodao je, povećat će se volumen i produktivnost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade te potaknuti tržište biomase.
Vodič za kompostiranje: Što u kompost smije, a što ne smije ići?
Dugoročno planiranje
Strategija biogospodarstva do 2035. predstavlja višesektorski, dugoročni akt strateškog planiranja kojim se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., odnosno koja je predviđena u okviru strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva.
Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka izrade Strategije biogospodarstva do 2035. 13. listopada 2022. kojom se Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zadužuju izraditi Strategiju biogospodarstva do 2035.
Biogospodarstvo
Inače, biogospodarstvo je pojam koji se sve češće spominje kada se govori o održivom razvoju, zaštiti okoliša i pametnom korištenju prirodnih resursa. Riječ je o gospodarskom modelu koji se temelji na korištenju obnovljivih bioloških resursa umjesto fosilnih goriva i sirovina, s ciljem stvaranja hrane, energije, proizvoda i usluga na održiv način.
U središtu biogospodarstva nalaze se biljni i životinjski resursi, šume, poljoprivredni proizvodi, ribarstvo, ali i biorazgradivi otpad. Ti se resursi koriste za proizvodnju hrane, stočne hrane, biogoriva, bioplina, energije, bioplastike, lijekova, kozmetike i mnogih drugih proizvoda. Ključna ideja je da se prirodni materijali koriste učinkovitije, uz što manje otpada i uz očuvanje prirodnih ekosustava.
Biogospodarstvo obuhvaća više sektora, među kojima su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, prehrambena industrija, drvna industrija, kemijska i farmaceutska industrija te sektor obnovljivih izvora energije. Važan dio biogospodarstva je i kružno gospodarstvo, koje potiče ponovnu uporabu, recikliranje i iskorištavanje nusproizvoda i otpada kao vrijedne sirovine.
Vodič za zbrinjavanje EE otpada i baterija u Hrvatskoj: Kako besplatno odložiti stare uređaje?
Ključan smjer razvoja
Za razliku od klasičnog gospodarstva koje se u velikoj mjeri oslanja na naftu, ugljen i plin, biogospodarstvo nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Time doprinosi borbi protiv klimatskih promjena, ali i razvoju ruralnih područja, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju lokalnih zajednica.
Europska unija prepoznala je biogospodarstvo kao jedan od ključnih smjerova razvoja te ima posebnu strategiju kojom potiče istraživanje, inovacije i ulaganja u ovom području. Hrvatska, zahvaljujući bogatim prirodnim resursima, šumama, poljoprivrednim površinama i bioraznolikosti, ima velik potencijal za razvoj biogospodarstva, osobito u poljoprivredi, šumarstvu, proizvodnji hrane i obnovljivoj energiji.
U svakodnevnom životu biogospodarstvo se očituje kroz korištenje proizvoda od prirodnih materijala, razvrstavanje biootpada, kompostiranje, proizvodnju energije iz bioplina te odabir lokalno proizvedene hrane. Iako se često čini kao apstraktan pojam, biogospodarstvo je već prisutno u mnogim aspektima života. Jednostavno rečeno, biogospodarstvo predstavlja pokušaj da se gospodarski razvoj uskladi s prirodom, koristeći obnovljive resurse na odgovoran način. Njegov cilj nije samo rast gospodarstva, već i očuvanje okoliša za buduće generacije.






