Ptica u želucu imala 12 kilograma plastike: Ono što se događa u ovom ‘raju’ je šokantno
Ptice, ilustracija (Foto: Pexels)
Na prvi pogled otok Lord Howe izgleda poput raja s razglednice, s palmama koje se njišu na vjetru, netaknutim pješčanim plažama, kristalno čistim morem i jatima riba jarkih boja. No kod mladih ptica koje ondje odrastaju ono što se nalazi u njihovim želucima otkriva uznemirujuću stvarnost o oceanima koji ih okružuju.
Otok Lord Howe, poznat kao „skriveni australski raj“, prirodno je čudo koje je pažljivo zaštićeno od masovnog turizma. Na otoku istodobno smije boraviti samo nekoliko stotina posjetitelja, čime se nastoji očuvati njegova mirna i netaknuta priroda.
Turistički vodiči oduševljeno opisuju spektakularne krajolike i ljepotu mora. No dok promotivni materijali prikazuju jednu sliku, znanstvenici iz laboratorija Adrift Lab, koji djeluje u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, vide nešto sasvim drugo, piše portal Futura.
Stigla velika vijest: ‘Ispod površine Istre skriva se životinja u hladnim i mračnim vodama’
Želuci puni plastike
Nakon 16 godina istraživanja zovoja (Ardenna carneipes) na otoku Lord Howe, znanstvenici su otkrili duboko zabrinjavajući trend: sve veće količine plastike završavaju u želucima tih morskih ptica. U jednoj nedavnoj godini kod jedne nesretne ptice zabilježen je rekord od čak 900 komada plastike u želucu.
To nije izoliran slučaj. Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science pokazalo je da 90 posto ptica u arktičkim i antarktičkim područjima u želucu ima plastiku. Onečišćenje mikroplastikom širi se posvuda, ne zaobilazeći ni udaljena područja ni životinje koje u njima žive. Gotovo sve ptice iz tih udaljenih krajeva danas u svojim tijelima imaju plastični otpad.
Još 2011. godine znanstvenici su u jednom mladom zovoju otkrili 276 komada plastike.
„Tada smo mislili da je to najgori mogući scenarij jer tako mala ptica sigurno ne bi mogla preživjeti ako proguta još plastike“, prisjeća se Alex Bond, glavni kustos zbirke ptica u Prirodoslovnom muzeju u Ujedinjenom Kraljevstvu.
No 2023. godine tim laboratorija Adrift Lab izvadio je 400 komada plastike iz želuca mladog zovoja. Od tada se novi rekordi postavljaju gotovo svake godine, a broj je dosegnuo nevjerojatnih 894 komada plastike, ukupne mase 64,2 grama. To je više od 15 posto očekivane tjelesne mase prosječnog zovoja.
Kada bi se isti omjer primijenio na čovjeka teškog 80 kilograma, to bi bilo kao da u sebi nosi 12 kilograma plastike. Nije baš dodatna težina koju bi itko želio nositi.
Zabrinjavajući trend
Sve veće količine plastike ne ukazuju samo na izoliran problem, već odražavaju i rastuću količinu plastičnog otpada koji završava u svjetskim oceanima. U časopisu Earth’s Future istraživači posebno ističu važnost dugoročnog praćenja.
Podaci prikupljani tijekom tako dugog razdoblja pomažu izbjeći i lažna upozorenja i lažan osjećaj sigurnosti koji se može pojaviti nakon kraćih istraživanja.
Iza mirnog izgleda zovoja, znanstvenog naziva Ardenna carneipes, krije se jedno od najznačajnijih dugoročnih istraživanja onečišćenja mora plastikom. Riječ je o priči koju je teško ignorirati.
Razmjeri problema i spora reakcija
„Kriza uzrokovana plastikom samo se pogoršava, ali još uvijek ne djelujemo dovoljno brzo da bismo je riješili“, upozorava Alex Bond.
Pregovori o globalnom sporazumu o plastici i dalje traju. No čak i kada bi ambiciozan međunarodni sporazum bio postignut već sutra, stručnjaci upozoravaju da bi se količina otpada u oceanima i dalje povećavala sve do 2050. godine.
Otok Lord Howe na prvi pogled možda izgleda kao pravi raj no za njegove ptice, kao i za širi prirodni svijet, jasno je da se ispod blistave površine krije ozbiljan problem.






