Zima ‘na aparatima’: Za Olimpijske igre 2026. proizvedeno 1,6 milijuna m³ snijega
Skijanje, ilutracija (Foto: Pexels)
Dok se Zemlja zagrijava rekordnom brzinom, popis lokacija koje će u budućnosti moći pouzdano ugostiti Zimske olimpijske igre znatno će se smanjiti.
Talijanski stručnjak za proizvodnju snijega Davide Cerato imat će ključnu ulogu u skijaškim i snowboard natjecanjima na nadolazećim Olimpijskim igrama. On je zadužen za pripremu nekoliko staza koje će se koristiti na Zimskim olimpijskim igrama Milano Cortina 2026., a svoj posao shvaća iznimno ozbiljno.
„To je najvažnija utrka u njihovu životu”, kaže Cerato. „Naša je dužnost pružiti im najbolje, osigurati najbolje staze na kojima mogu dati maksimum nakon tolikog treninga.”
Danas je proizvedeni snijeg, koji Cerato naziva „tehničkim snijegom”, sastavni dio skijaških natjecanja, toliko da olimpijski sportaši više i ne razmišljaju o tome natječu li se na prirodnom ili umjetnom snijegu.
Iznad svega žele stazu koja će izdržati višestruke treninge i same utrke, a da pritom ne postane previše mekana ili izbrazdana. Priroda to ne može uvijek osigurati, a kako klimatske promjene posebno pogađaju zimske sportove, proizvodnja snijega postala je nužnost.
1,6 milijuna kubičnih metara umjetnog snijega
Cerato nadzire radove na borilištima na kojima su ugrađeni novi sustavi za zasnježivanje, među ostalim u Bormiju za alpsko skijanje i turno skijanje te u Livignu za freestyle skijanje i snowboard. S Međunarodnom skijaškom i snowboard federacijom te Međunarodnim olimpijskim odborom surađuje još od Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine.
Organizacijski odbor objavio je u petak da je za sva borilišta proizvedeno gotovo 1,6 milijuna kubičnih metara tehničkog snijega, što je manje od ranije planiranog. Cerato je nadzirao i izgradnju novih visokogorskih akumulacija za pohranu vode potrebne za zasnježivanje.
U Snow Parku Livigno izgrađen je bazen zapremine oko 200 milijuna litara vode, koji je danas jedan od najvećih rezervoara na talijanskoj strani Alpa, rekao je Cerato. Ondje je postavljeno više od 50 snježnih topova koji mogu proizvesti oko 800 milijuna litara snijega u približno 300 sati.
U Bormiju je, prema njegovim riječima, izgrađeno jezero na nadmorskoj visini od 2.300 metara s kapacitetom od 88 milijuna litara vode, a dodano je i 75 snježnih topova za alpsko skijanje i turno skijanje. „Stazu u Bormiju podigli smo na novu razinu”, kaže Cerato, uspoređujući je s „Ferrariem s novim mjenjačem”.
Revolucija u vremenskoj prognozi: Doznajte kako satelitski podaci spašavaju živote
Zimski sportovi i umjetni snijeg
Proizvodnjom snijega organizatori mogu kontrolirati kvalitetu i tvrdoću staze, pripremajući je prema zahtjevima Međunarodne skijaške federacije i osiguravajući ujednačene uvjete, objašnjava Cerato. Tehnički snijeg lakši je za obradu jer je kompaktniji i sigurniji, budući da se sporije raspada, dok prirodni snijeg zahtijeva više rada. U snježni sloj moguće je ubrizgati vodu koja se zatim zaledi i stvara stabilniju natjecateljsku podlogu.
No klimatske promjene čine umjetni snijeg neizbježnim. Rastuće temperature nastavljaju topiti Dolomite, gdje će se održati većina natjecanja. U posljednjih pet godina Italija je, prema dostupnim podacima, izgubila 265 skijališta zbog porasta temperatura, dok je velika analiza objavljena prošle godine pokazala da globalno zatopljenje pogađa planinska područja, uključujući Alpe, „izraženije” nego nizinska područja.
Uz to, kako se Zemlja zagrijava rekordnom brzinom, broj lokacija koje će moći pouzdano ugostiti Zimske olimpijske igre znatno će se smanjiti u nadolazećim desetljećima, upozoravaju istraživači.
Veliko opterećenje
Od 93 planinske lokacije koje danas imaju infrastrukturu za vrhunska zimska natjecanja, samo bi ih 52 u 2050-ima trebale imati dovoljnu količinu snijega i dovoljno niske temperature za održavanje Zimskih olimpijskih igara. Do 2080-ih taj bi se broj mogao smanjiti na svega 30, ovisno o tome koliko svijet uspije ograničiti emisije ugljikova dioksida.
Situacija je još nepovoljnija za Zimske paraolimpijske igre, koje se obično održavaju na istim borilištima dva tjedna nakon završetka Olimpijskih igara. Istraživanje je pokazalo i da sredinom stoljeća gotovo neće biti lokacija koje bi mogle pouzdano ugostiti snježne sportove bez umjetnog zasnježivanja.
No ni to nije trajno rješenje. „Proizvodnja snijega predstavlja tek relativnu i privremenu zaštitu od učinaka klimatskih promjena”, upozorio je francuski Revizorski sud u izvješću objavljenom 2024. godine. Iako su emisije povezane s umjetnim snijegom relativno male, riječ je o procesu koji zahtijeva velika financijska sredstva te znatne količine energije i vode, što bi uskoro moglo prekomjerno opteretiti lokalne resurse.






