Raj koji polako nestaje: Jedna od najljepših zemalja svijeta gradi utvrde protiv mora
Palau (Foto: Pexels/Florian Kriechbaumer)
Dok turisti i dalje sanjaju o tirkiznim lagunama i netaknutim plažama Palaua, lokalno stanovništvo vodi tihu i očajničku utrku s vremenom, gradeći sofisticirana skloništa koja su postala jedina brana između njihova opstanka i oceana koji se iz izvora života pretvara u nezaustavljivu prijetnju.
Mala pacifička otočna država Palau pomaže zajednicama u jačanju otpornosti na opasnosti koje donose ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama, uspostavom mreže hitnih skloništa, uz potporu Ujedinjenih naroda.
Kao dječak koji je odrastao u Palauu, arhipelagu s više od 500 otoka u zapadnom dijelu Tihog oceana, Seth Techitong većinu je dana provodio u moru.
Nakon škole skakao bi u bistru plavu vodu i plivao iznad stoljećima starih koraljnih grebena, okružen gustim zelenim šumama i mirnim selima.
Život na otoku doimao se jednostavnim i sigurnim, oblikovan ritmom plime i godišnjih doba. U to je vrijeme ocean značio slobodu.
Danas taj isti ocean priča drukčiju priču.
Raj na Zemlji
„Kad sam bio dijete, ocean je bio mjesto na kojem smo učili plivati, loviti ribu, živjeti“, prisjetio se Techitong. „Nikada nisam mogao zamisliti da bi jednog dana samo more moglo ugroziti mjesta koja zovemo domom.“
Za mnoge je Palau jedno od posljednjih netaknutih rajeva na Zemlji. Istodobno, riječ je o jednoj od zemalja koje su najmanje pridonijele promjenama vremenskih obrazaca, a ipak su među najizloženijima rizicima prirodnih nepogoda.
Porast razine mora, snažniji tajfuni, olujni valovi i poplave više nisu daleke projekcije. Oni preoblikuju nacionalno planiranje i svakodnevni život, ugrožavajući domove, izvore prihoda i kulturni identitet stanovnika pacifičkih otoka.
Plaća od 1.700 eura dovoljna za život iz snova: Ova država upravo je uvela vizu o kojoj svi pričaju
Klimatske promjene kao osobno pitanje
Za Techitonga su klimatski rizici duboko osobni.
„Bojim se da bi mjesta na kojima sam odrastao u idućim desetljećima mogla završiti pod morem“, rekao je. „Ne želim da buduće generacije samo slušaju priče o tome kakav je Palau nekad bio. To me pokreće.“
Danas radi s Međunarodnom organizacijom za migracije u Palauu, u suradnji s Nacionalnim uredom za upravljanje izvanrednim situacijama, gdje nadzire jačanje klimatski otpornijih skloništa za katastrofe diljem zemlje.
Jačanje nacionalne otpornosti
Techitongov rad dio je šireg nastojanja Ujedinjenih naroda da dugoročnim i integriranim pristupom podupru otpornost Palaua na nepovoljne učinke ekstremnih vremenskih događaja.
UN surađuje s Vladom Palaua i civilnim društvom kroz četiri međusobno povezana stupa: ljude, planet, prosperitet i mir.
Izgradnja otpornosti zajednica na ekstremne vremenske događaje i jačanje smanjenja rizika od katastrofa protežu se kroz sva četiri stupa, jer otpornost nije samo okolišna, nego i društvena, gospodarska i institucionalna.
Europski rekorderi na nebu: Od pariške megažičare do talijanskog ‘lijesa’ i finske saune u oblacima
Važna skloništa
Skloništa koja Techitong nadzire praktična su provedba te vizije. Ona su osmišljena kao povezani nacionalni sustav sigurnih prostora, dostupnih svim ljudima u izvanrednim situacijama.
Projektirana su tako da izdrže snažne vjetrove, obilne oborine i poplave, a bit će opremljena zaštitnim kapcima za tajfune, sustavima za prikupljanje kišnice, solarnom rasvjetom, generatorima i sustavima za filtriranje vode.
Četiri od ukupno osam skloništa već su ojačana i predana zajednicama u Palauu.
Važnost obuke
„Ojačana skloništa uzimaju u obzir potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina, kako nitko ne bi bio zapostavljen u izvanrednim situacijama“, rekao je Alex Iyar, član zajednice uključen u konzultacije koje su prethodile razvoju projekta.
Osim infrastrukture, projekt jača i lokalne kapacitete. Timovi Crvenog križa za djelovanje u katastrofama, utemeljeni u zajednici, prolaze obuku za upravljanje skloništima prije, tijekom i nakon izvanrednih situacija, čime se jačaju lokalno vodstvo i osjećaj vlasništva.
Velike promjene na jadranskoj obali: ‘Ljudi koji žive na tim područjima znaju o čemu se radi’
Klimatsko raseljavanje
Diljem Pacifika klimatsko raseljavanje postaje sve učestalije. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije o globalnim trendovima raseljavanja, vremenski uvjetovane katastrofe potaknule su stotine milijuna unutarnjih raseljavanja u proteklom desetljeću.
Katastrofe temeljito mijenjaju obrasce kretanja ljudi diljem svijeta, a nerazmjerno pogađaju male otočne države poput Palaua.
Iako skloništa ne mogu zaustaviti porast razine mora, mogu kupiti vrijeme, zaštititi živote i pomoći zajednicama da što dulje ostanu ukorijenjene na svojim ognjištima.
Ulaganje u vodstvo mladih
Za Di Maech, lokalnu zaštitarku prirode iz Palaua, to ima duboko značenje. „U Palauu naše zajednice uče, rastu i pronalaze načine da budu otpornije na katastrofe zahvaljujući projektima koje podupiru Ujedinjeni narodi. To mi daje nadu da će moja djeca i dalje moći uživati u najboljim dijelovima Palaua kakvog sam ja poznavala.“
Techitong smatra da su skloništa ključni element nacionalne otpornosti. „Ova skloništa nisu samo mjesta za hitne situacije, ona su središta zajednice koja podupiru pripravnost, povezanost i prilagodbu“, rekao je.
Kada god može, Techitong i dalje pliva u oceanu. Voda je i dalje lijepa, snažna i duboko poznata, iako sa sobom nosi novu neizvjesnost. „Odrastao sam učeći kako se kretati s valovima“, kaže. „Danas je moj posao osigurati da naše zajednice mogu učiniti isto. Prilagoditi se, štititi jedni druge i očuvati Palau.“
Velika opasnost za Europu: Otkrivena prijetnja koja može pogoršati postojeće bolesti






