Ovaj prizor u siječnju upozorava na katastrofu: ‘To je vidljiv signal koji svatko može uočiti’
Tratinčice (Foto: Pixabay)
Stručnjaci upozoravaju da i najmanje povećanje temperature može potaknuti rano cvjetanje stotina vrsta samoniklog cvijeća.
Stotine samoniklih biljaka procvjetale su ove zime, dok klimatski ekstremi uzrokuju drastičan „pomak” u njihovu prirodnom ciklusu. Iako prizor tratinčica ili maslačaka može unijeti dašak boje u sivi siječanj, one obično ne cvatu prije proljeća, kada temperature porastu i nestane mraza.
Međutim, zbog emisija koje zadržavaju toplinu i „peku” planet te podižu globalne temperature na oko 1,4 °C iznad predindustrijskih razina, prirodni svijet biva poremećen. Nakon ekstremnih vremenskih prilika 2025. godine, britanski meteorološki ured Met Office upozorio je da je flora u toj zemlji postala „vidljiv signal” klimatske krize.
Kako klimatske promjene utječu na biljke
Projekt New Year Plant Hunt, koji koordinira Botaničko društvo Britanije i Irske (BSBI), već desetljeće prikuplja podatke o flori Ujedinjenog Kraljevstva, piše Euronews. Ovogodišnje istraživanje zabilježilo je čak 310 autohtonih biljnih vrsta u cvatu, što znatno premašuje uobičajenih 10 vrsta koje se inače očekuju u siječnju. Na popisu su se našle česte samonikle biljke poput tratinčica, maslačaka i grmuše, ali i alohtone vrste poput meksičke buhačice i crvene mrtve koprive.
Rezultati upućuju na to da se za svaki 1 °C više prosječne temperature u razdoblju studenog i prosinca tijekom novogodišnjeg razdoblja zabilježi oko 2,5 dodatnih vrsta cvjetnica. „Ovo je još jedan dokaz da klimatske promjene neselektivno utječu na naš biljni i životinjski svijet”, kaže Kevin Walker iz BSBI-ja. „To je vidljiv signal koji svatko može uočiti u vlastitom vrtu i zajednici.”
Dr. Debbie Hemming, vodeća klimatska znanstvenica koja istražuje učinke klimatskih promjena na prirodni svijet, upozorava da nalazi naglašavaju kako sve izraženiji klimatski ekstremi „mijenjaju prirodne cikluse” biljaka i životinja. „To je opipljiv dokaz da klimatske promjene izravno utječu na svijet oko nas”, dodaje ona. Prema podacima Copernicusove službe za klimatske promjene Europske unije, gotovo je sigurno da će 2025. godina završiti kao druga ili treća najtoplija godina otkako se vode mjerenja. Rezultati, koji su još u fazi analize, upućuju na to da će se 2025. izjednačiti s 2023. godinom, ali neće nadmašiti 2024., koja ostaje najtoplija godina u povijesti mjerenja.
Usporedili trenutni problem s COVID-om: ‘Ovaj bi slučaj mogao biti još gori’
„Neuspjeh” cvatnje u Europi
Istraživanje Met Officea obuhvatilo je isključivo floru Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, studija objavljena prošlog mjeseca u časopisu Agricultural and Forest Meteorology upozorava da klimatske promjene mogu utjecati i na obrasce cvatnje diljem Sredozemlja i srednje Europe.
Utvrđeno je da, iako zatopljenje obično ubrzava proljetno cvjetanje, nedostatak zimskog zahlađenja može odgoditi ili čak spriječiti cvatnju.
Tijekom sljedećeg stoljeća istraživači predviđaju da bi stabla jabuke, badema i pistacija u južnoj Španjolskoj, Maroku i Tunisu mogla imati odgođenu cvatnju, često povezanu s povećanim rizikom od potpunog izostanka cvjetanja. Studija također predviđa rano cvjetanje jabuka, krušaka, šljiva i trešanja u srednjoj Europi.






