Kako klimatske promjene povećavaju rizik od potresa?
Spasioci, ilustracija (Foto: Pixabay)
Klimatske promjene ubrzavaju kontinentalno rascjepkavanje odnosno geološki proces tijekom kojega se kopnene mase polako razdvajaju. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports, Istočnoafrički rascjepni sustav (EARS) postao je tektonski aktivniji nakon što su se njegova glavna jezera smanjila zbog suše prije otprilike 4.000 do 6.000 godina. To je moglo uzrokovati češće potrese i vulkanske erupcije.
Istraživački tim koji su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Aucklandu i Sveučilišta Syracuse proučavao je bazen jezera Turkana u sjevernoj Keniji. To je područje idealno za analizu međudjelovanja klime i tektonike jer se nalazi unutar magmatski aktivnog istočnog dijela EARS-a i svjedočilo je dramatičnim promjenama razine jezera.
Znanstvenici su proučili 27 podvodnih rasjeda uspoređujući dva vremenska razdoblja u južnom bazenu Turkane. Prvo je bilo vlažnije razdoblje kasnog afričkog humidnog razdoblja (prije 9.631–5.333 godina), a drugo je post-humidno razdoblje (od prije 5.333 godina do danas), kada je klima bila znatno suša. Pomoću geoloških podataka i računalnih modela izračunali su kako je smanjenje težine vode u jezeru utjecalo na aktivnost rasjeda, piše Phys.org.
Smanjenje pritisaka
Istraživači su otkrili da se brzina pomicanja rasjeda u EARS-u znatno povećala nakon što su se glavna jezera u regiji smanjila, pri čemu je prosječna stopa klizanja porasla za 0,17 mm godišnje. „Pružamo prvi empirijski dokaz povećane aktivnosti rasjeda kao odgovora na klimatski uvjetovane promjene razine jezera u Istočnoafričkom rascjepnom sustavu kroz vremenske skale od 10³–10⁴ godina te otkrivamo da su interakcije između klime i tektonike izraženije u magmatski aktivnim rascjepnim sustavima.“
Autori studije predlažu dvodijelni mehanizam kojim je pad razine vode u jezerima utjecao na sile koje ubrzavaju razdvajanje. Neposredan učinak bilo je smanjenje težine na Zemljinoj kori. Primjerice, kada se razina jezera Turkana snizila za 100 do 150 metara, smanjio se pritisak na rasjede, što ih je učinilo sklonijima klizanju. To se može usporediti s teškom kuglom za kuglanje koja se uklanja s madraca, zbog čega se površina ponovno podigne.
Najznačajniji učinak bilo je smanjenje pritiska na plašt (sloj ispod kore), što je dovelo do topljenja većih količina stijena i slanja magme u komoru ispod vulkana na južnom dijelu bazena. Komora se povećavala poput snažnog podzemnog balona, dodatno ubrzavajući pomicanje rasjeda. Kada su znanstvenici proveli računalne simulacije, otkrili su da je upravo pritisak magme bio dominantna sila u tom ubrzanju.
Ovo najnovije istraživanje važan je podsjetnik na to kako klimatske promjene mogu utjecati na duboke geološke procese. Takva saznanja mogu biti korisna pri planiranju infrastrukture i upravljanju rizicima u područjima blizu jezera, osobito pri donošenju odluka o izgradnji brana i drugih velikih vodenih projekata.
Klima uređaji budućnosti: Sve je popularnije ‘pasivno hlađenje’






