Zavižan više nije isti? Ravnatelj NP Sjeverni Velebit otkrio zabrinjavajuće podatke o snijegu i sušama
Planinarski dom i meteorološka stanica Zavižan u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit (Foto: Jure Miskovic / CROPIX)
Klimatske promjene i posljedice izazvane njima sve su vidljivije diljem svijeta. Svakodnevno čitamo i slušamo o otapanju ledenjaka, dizanju razine mora, poplavama, požarima, izumiranju divljih vrsta… No, kakvo je stanje u ‘našem dvorištu’, na području koje zovemo domom, a posebno na mjestima u Hrvatskoj koja oduševljavaju svojom ljepotom, pitali smo upravo na tim mjestima koja su, kako doznajemo, itekako ugrožena.
Jedna od takvih lokacija je Nacionalni park Sjeverni Velebit, meka planinara, avanturista i ostalih zaljubljenika u prirodne ljepote. Zanimalo nas je osjete li se i tamo klimatske promjene i na koji način. Odgovore smo dobili od Davora Krmpotića, ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit.
„Klimatske promjene u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit očituju se kroz promjene temperature, padalina i fenoloških ciklusa, što izravno utječe na osjetljive planinske ekosustave. Kako je ovo područje pod jakim utjecajem planinske klime, čak i male promjene imaju značajne posljedice na bioraznolikost i hidrološki ciklus krša“, rekao nam je ravnatelj na samom početku razgovora.

Davor Krmpotić (lijevo) i gradonačelnik Senja Željko Jovanović (desno) prilikom doniranja drva za ogrjev potrebitim obiteljima s područja grada Senja (Foto: Facebook/NP Sjeverni velebit). Naime, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, u sklopu projekta proširenja i rekonstrukcije dijela ceste od Babić Siče do Zavižana, donirala je trupce nastale tijekom radova proširenja cestovnog pojasa potrebitim obiteljima s područja grada Senja.
Promjena klime
Naglasio je kako se utjecaji klimatskih promjena posebno vide u temperaturnim režimima i snježnom pokrivaču. „Na mjernoj postaji Zavižan, najstarijoj mjernoj postaji u državi, bilježi se trend porasta srednje godišnje temperature, što skraćuje razdoblje sa snježnim pokrivačem. Smanjenje broja dana sa snijegom i ranije otapanje snijega mijenja vodni režim i utječe na zalihe vode u krškom podzemlju, što može dovesti do ljetnih suša u nižim predjelima“, pojasnio je Krmpotić. No, to nije sve.
Klimatske promjene utječu i na floru i faunu pomicanjem vegetacijskih pojaseva. „Tijekom ledenih doba, Velebit je služio kao utočište, refugij, za brojne vrste. Danas, dok se klima zagrijava, on ponovno postaje utočište, ali ovaj put za vrste koje bježe od vrućina u više, hladnije predjele. Biljne zajednice poput bukve i smreke polako se “penju” prema višim nadmorskim visinama kako bi zadržale optimalne uvjete, što smanjuje prostor za tipično alpske i pretplaninske vrste“, pojašnjava Krmpotić, inače inženjer šumarstva.
Dodaje kako promjena klime može dovesti do gubitka specifičnih mikrolokacija odnosno klimatskih niša koje su ključne za opstanak endemskih vrsta i općenito glacijalno reliktnih vrsta, tj. onih koje su na ovom području zaostale nakon kraja posljednje oledbe i predstavljaju još danas postojeću komponentu davno izgubljenih ekosustava.
Važnost ekosustava
„Sjeverni Velebit dom je brojnim vrstama čija su staništa strogo ograničena i samim time izložena ugrozi kod ikakvih promjena uvjeta na koje su evolucijski prilagođene. Medvjed, vuk i ris, kao i ostale zvijeri i njihov plijen ovise o stabilnim ekosustavima, i svaka promjena dostupnosti hrane i vode zbog sušnih razdoblja mijenja njihovo kretanje i ponašanje.
Važno je ne zaboraviti i na ekosustave podzemlja, jer velebitsko podzemlje je jedno od najbioraznolikijih na čitavom svijetu. Promjene u intenzitetu oborina utječu na procijeđivanje vode u duboke jame, poput Lukine jame, što može promijeniti mikroklimu podzemlja i ugroziti tamošnju endemsku faunu.
Valja napomenuti da ekosustavi imaju i svoje načine borbe protiv klimatskih promjena odnosno prilagodbe na njih, pa tako velebitske šume djeluju kao značajni “ponori” ugljika, čime izravno pomažu u ublažavanju globalnih klimatskih promjena, ali su one i same pod stresom zbog ekstremnih vremenskih prilika koje uzrokuju kalamitete poput vjetroizvala i sušenja stabala“, kazuje nam ravnatelj Parka te naglašava kako ova javna ustanova provodi niz strateških i praktičnih mjera kako bi ublažila negativne učinke klimatskih promjena i očuvala osjetljive planinske ekosustave.

Meteoroloska stanica Zavižan (Foto: Jure Miskovic / CROPIX)
Istraživanje i praćenje
Jedna od mjera je provođenje sustavnih znanstvenih istraživanja i praćenja. Kao najviša planinska postaja u Hrvatskoj, ona je ključna za kontinuirano praćenje promjena temperature i oborina. Park sudjeluje u istraživanjima o ranjivosti šuma i bioraznolikosti kako bi se utvrdile konkretne mjere prilagodbe za upravljanje prirodnim resursima. A neke od tih konkretnih mjera tiču se obnove lokvi, bunara i travnjaka na krškim planinama.
„Aktivnim mjerama se povećava biološka nosivost staništa projektima usmjerenim na obnovu lokvi i bunara na krškim planinama. Obnovljene lokve služe kao kritična pojilišta za životinje tijekom sve češćih sušnih razdoblja i nedostatak vode jedan je od ključnih reducirajućih faktora. Kroz projekt integriranog upravljanja staništima Natura 2000 radi se na obnovi velebitskih travnjaka koji su ključni za bioraznolikost, a ugroženi su sukcesijom šume zbog promjena u klimi i napuštanja tradicionalne ispaše.
Možemo reći da se divljinom na području Parka aktivno upravlja“, rekao nam je naš sugovornik te dodao i kako se redovito organiziraju stručni skupovi i edukacije kako bi se podigla svijest lokalne zajednice i stručne javnosti.

Sjeverni Velebit (Foto: Ivana Nobilo / CROPIX)
Modernizacija infrastrukture
U ovom nacionalnom parku ulažu sredstva i vrijeme u aktivno provođenje tranzicije prema zelenim tehnologijama i održivom poslovanju kroz modernizaciju infrastrukture, poticanje e-mobilnosti i energetsku učinkovitost svojih objekata pritom koristeći dostupna sredstva iz različitih fondova. „U Krasnu je davno otvorena prva punionica za električna vozila te Ustanova ulaže u energetski učinkovitija vozila kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova u svakodnevnom radu i obilasku terena. “Kuća Velebita”, posjetiteljski centar u Krasnu izgrađen je kao moderan objekt koji koristi suvremena tehnološka rješenja za prezentaciju Parka, istovremeno vodeći računa o održivosti.
I možda najznačajnije, Ustanova se zalaže za promociju i usvajanja održivog razvoja kao tradicijskog nasljeđa jer održivi razvoj na Sjevernom Velebitu nije moderan koncept, već stoljetni način preživljavanja lokalnog stanovništva u surovim planinskim uvjetima. Tradicionalni život bio je savršen primjer kružnog gospodarstva i suživota s prirodom. Ti principi i danas služe kao temelj za moderne strategije Parka njihovim suvremenim tumačenjem i integracijom u upravljačke planove.
Sjeverni Velebit i zapravo čitava Ličko-senjska županija predstavljaju ključno ekološko čvorište Europe, djelujući kao prirodni štit i “genetski trezor” usred sve bržih klimatskih promjena. Njezina važnost proizlazi iz jedinstvenog spoja maritimnih i kontinentalnih utjecaja koji su stvorili nevjerojatnu koncentraciju života“, zaključuje Davor Krmpotić.







