Šetnja na otvorenom postaje luksuz? Znanstvenici upozoravaju na novi uzrok 500.000 smrti godišnje
Šetanja na suncu (Foto: Pexels)
Analizirajući podatke iz 156 zemalja, istraživači navode da svaki dodatni mjesec ekstremnih vrućina može značajno povećati razinu tjelesne neaktivnosti u svijetu, osobito u zemljama s nižim prihodima.
Izlazak van u šetnju ili na trčanje mogao bi postajati sve teži kako se planet zagrijava, a nova studija upozorava da bi rastuće temperature mogle potaknuti globalni porast neaktivnosti, što bi do 2050. moglo dovesti do stotina tisuća dodatnih prijevremenih smrti godišnje.
Istraživači su analizirali podatke iz 156 zemalja u razdoblju od 2000. do 2022. te modelirali kako bi više temperature mogle utjecati na razinu tjelesne aktivnosti u nadolazećim desetljećima.
Tjelesna neaktivnost
Utvrđeno je da je svaki dodatni mjesec s prosječnom temperaturom iznad 27,8 °C povezan s porastom tjelesne neaktivnosti od 1,5 postotnih bodova na globalnoj razini. Porast je još izraženiji u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje iznosi 1,85 postotnih bodova.
Studija objavljena u časopisu The Lancet Global Health navodi da „vrućina povećava protok krvi u koži i znojenje, čime se povećava opterećenje kardiovaskularnog sustava, rizik od dehidracije i subjektivni osjećaj napora“.
Tjelesna neaktivnost već je sada značajan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, određene vrste raka i mentalne poremećaje, što sve može skratiti životni vijek, istaknuo je glavni autor studije Christian García-Witulski.
Rastući zdravstveni rizici sve manje aktivnog svijeta
Procjenjuje se da je neaktivnost već sada odgovorna za oko 5 posto svih smrti među odraslima na globalnoj razini.
„Tjelesna neaktivnost predstavlja velik globalni zdravstveni izazov. Najnoviji podaci pokazuju da se otprilike trećina odrasle populacije u svijetu ne pridržava smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, koje preporučuju najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno“, navodi se u studiji.
Do 2050. godine, porast neaktivnosti povezan s vrućinama mogao bi pridonijeti s oko 500.000 dodatnih prijevremenih smrti godišnje, uz gubitke produktivnosti između 2,4 i 3,68 milijardi dolara, odnosno između 2,18 i 3,35 milijardi eura.
Najveći porast očekuje se u već ionako toplim regijama, uključujući Srednju Ameriku, Karibe, istočnu subsaharsku Afriku i ekvatorijalnu jugoistočnu Aziju, gdje bi neaktivnost mogla rasti za više od četiri postotna boda mjesečno.
Javno zdravlje
Studija sugerira da bi porast neaktivnosti mogao biti izraženiji među ženama.
„Žene i adolescenti često nemaju pristup klimatiziranim prostorima za rekreaciju, a javnozdravstveni proračuni u tim sredinama najmanje su sposobni podnijeti dodatne kardiometaboličke troškove“, navodi se u radu.
Istraživači ističu da rezultate treba promatrati kao poziv na prepoznavanje tjelesne aktivnosti kao pitanja javnog zdravlja osjetljivog na klimatske promjene, a ne isključivo kao individualnog životnog izbora.
Studija također naglašava važnost urbanističkog planiranja koje potiče kretanje, poput povezanih mreža hlada, reflektirajućih površina, vodenih elemenata i javnih prostora zaštićenih od vremenskih uvjeta.
„Osim poboljšanja toplinske ugode, takva rješenja donose i dodatne koristi koje standardni modeli šteta rijetko uzimaju u obzir, uključujući smanjenje poremećaja sna uzrokovanih vrućinom, očuvanje kognitivnih sposobnosti i zaštitu radne produktivnosti“, ističe studija.
Može li tjelesna aktivnost doista smanjiti rizik od smrtnosti?
Da. Jedno odvojeno istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da odrasli koji prijeđu iz neaktivnog u aktivan način života mogu smanjiti rizik od smrtnosti za 22 posto.
Drugo istraživanje pokazalo je da je već 7.000 koraka dnevno povezano sa značajno manjim rizikom od niza bolesti, uključujući demenciju, srčane bolesti, depresiju, dijabetes tipa 2 i rak.
Prema tom istraživanju, također objavljenom u časopisu The Lancet Public Health, koristi variraju ovisno o bolesti, od smanjenja rizika od raka za 6 posto do čak 38 posto manjeg rizika od demencije.







