Znanstvenici otkrivaju što će se dogoditi za 20 godina
Globalne temperature u 2025. godini nisu dosegnule razine iz 2024., ponajprije zbog rashlađujućeg učinka prirodnog vremenskog obrasca La Niña u Tihom oceanu, pokazuju novi podaci europske klimatske službe Copernicus i britanske meteorološke službe Met Office. Ipak, posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene na globalnoj razini, čime se planet dodatno približio probijanju međunarodnih klimatskih ciljeva.
Unatoč prirodnom hlađenju povezanom s La Niñom, 2025. je i dalje bila znatno toplija od temperatura zabilježenih prije samo desetak godina, jer ljudske emisije ugljika nastavljaju zagrijavati Zemlju. Znanstvenici upozoravaju da će to neizbježno dovesti do novih temperaturnih rekorda i sve izraženijih vremenskih ekstrema, osim ako se emisije ne smanje naglo i odlučno. „Ako za dvadeset godina budemo gledali unatrag na razdoblje sredine 2020-ih, ove ćemo godine smatrati relativno hladnima“, izjavila je dr. Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja službe Copernicus.
Prema podacima Copernicusa i Met Officea, prosječna globalna temperatura u 2025. bila je više od 1,4 °C viša u odnosu na „predindustrijske“ razine s kraja 19. stoljeća, prije nego što je čovječanstvo započelo masovno sagorijevanje fosilnih goriva. Točne se vrijednosti neznatno razlikuju među vodećim klimatskim institucijama, ponajprije zbog manjih razlika u načinu izračuna predindustrijske temperature. Međutim, o dugoročnom trendu zagrijavanja planeta nema prijepora.
Ekstremne pojave
„Vrlo dobro razumijemo da, ako nastavimo ispuštati stakleničke plinove u atmosferu, njihove koncentracije rastu, a planet na to reagira porastom temperature“, pojasnio je profesor Rowan Sutton, ravnatelj Hadleyjeva centra pri Met Officeu. Iako prošla godina globalno možda nije bila apsolutno najtoplija, ekstremni vremenski događaji povezani s globalnim zagrijavanjem nastavili su se pojavljivati.
Požari u Los Angelesu u siječnju i uragan Melissa u listopadu samo su dva primjera ekstremnih pojava za koje su znanstvenici utvrdili da su barem djelomično potaknute klimatskim promjenama. Kontinuirano visoke temperature dodatno približavaju svijet prekoračenju međunarodnog cilja ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Taj su cilj 2015. godine dogovorile gotovo 200 država kako bi se izbjegle znatno teže posljedice klimatskih promjena koje bi donijelo zagrijavanje od 2 °C. „Ako pogledamo najnovije podatke, čini se da ćemo do kraja ovog desetljeća premašiti razinu dugoročnog zagrijavanja od 1,5 stupnjeva“, rekla je Burgess.
Himalaju pogodila ‘snježna suša’: Ugrožene su dvije milijarde ljudi
Rekordne temperature
Dok je dugoročno zagrijavanje posljedica ljudskog djelovanja, pojedine godine mogu biti nešto toplije ili hladnije zbog prirodnih klimatskih oscilacija. Jedan od takvih čimbenika je izmjena vremenskih obrazaca El Niño i La Niña.
Oni prvenstveno utječu na vremenske prilike u Tihom oceanu, ali imaju i posredan učinak na temperature diljem svijeta. Godine obilježene El Niñom u pravilu su toplije u globalnom prosjeku, dok su La Niña godine obično hladnije.
El Niño je pridonio rekordnim temperaturama u 2024., najtoplijoj godini dosad, kao i, u manjoj mjeri, 2023. Smatra se da je povratak uvjeta La Niñe ublažio porast temperatura u 2025. Međutim, činjenica da su temperature ostale tako visoke u godini s La Niñom „pomalo zabrinjava“, prema riječima dr. Zekea Hausfathera, klimatologa iz američke organizacije Berkeley Earth.
Nejasni razlozi
U posljednje tri godine globalni temperaturni rekordi rušeni su s velikim razlikama. Kako pokazuju podaci Copernicusa, od 2023. zabilježeni su novi rekordi za svaki mjesec u godini. Nagli skok temperatura u 2023. iznenadio je mnoge znanstvenike te potaknuo nagađanja o dodatnim uzrocima tog porasta, osim emisija ugljika i utjecaja El Niña.
Među mogućim objašnjenjima spominju se promjene u oblacima i sitnim česticama, tzv. aerosolima, koji očito odbijaju manju količinu Sunčeve energije natrag u svemir. Postojanost iznimne topline sve do 2025. „upućuje na to da možda postoje određene nepoznanice koje još nismo u potpunosti razjasnili“, rekao je Hausfather. „Svjedočimo brzom zagrijavanju na gornjoj granici naših dugoročnih očekivanja“, složio se Sutton.
Ipak, dodao je da još nije jasno imaju li posljednje tri godine dugoročne implikacije te da je za donošenje čvrstih zaključaka potrebno više podataka. Iako znanstvenici očekuju rušenje novih rekorda u godinama koje dolaze, naglašavaju da budući učinci klimatskih promjena nisu unaprijed određeni.
„Možemo snažno utjecati na ono što će se dogoditi“, zaključio je Sutton, „kako ublažavanjem klimatskih promjena, smanjenjem emisija stakleničkih plinova radi stabilizacije zagrijavanja, tako i prilagodbom, odnosno jačanjem otpornosti društva na promjene koje su već u tijeku.“
Tužan razlog: Poznato zašto leptiri sve više slijeću na ljude






