Znanstvenici izdali hitno upozorenje za Europu: Službeno je započelo, stižu suše i opasnost od nestašice energije
El Niño (Foto: Pexels)
Klimatski znanstvenici upozorili su da je fenomen El Niño službeno započeo, dok se svijet priprema za godinu obilježenu ekstremnim vremenskim prilikama.
Ova prirodna pojava, koja se javlja neredovito svakih dvije do sedam godina, nastaje kada temperatura površine mora u istočnom dijelu Tihog oceana postane neuobičajeno visoka.
Takve promjene mogu povisiti globalne temperature i otvoriti vrata sve češćim ekstremnim vremenskim događajima. Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. godine te je pridonio rekordnim vrućinama koje su potaknule niz smrtonosnih toplinskih valova, požara i poplava diljem svijeta.
Već se predviđa da će 2026. biti jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja. Posljednja sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da su temperature više od uobičajenih vrlo izgledne tijekom ljeta i početka jeseni.
Europa je već prošla kroz smrtonosni toplinski val u svibnju, a meteorolozi upozoravaju da se u nadolazećim danima diljem Mediterana očekuju temperature do 40 Celzijevih stupnjeva te takozvane “tropske noći”.
No El Niño, što na španjolskom znači “dječak”, ne utječe samo na temperature.
Stručnjaci s Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft u Nizozemskoj upozoravaju da bi ovaj klimatski fenomen mogao imati ozbiljne posljedice, uključujući suše, nesigurnost u opskrbi hranom pa čak i nestašice električne energije.
Utjecaj El Niña na čistu energiju
Nedostatak oborina i nizak vodostaj rijeka mogu dovesti do široko rasprostranjenih nestašica električne energije, osobito u regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidroelektrane. To može rezultirati većim troškovima i povećanim emisijama ugljikova dioksida jer proizvođači električne energije posežu za alternativama poput nafte i ugljena.
Klimatske promjene već su dovele do takvih problema i prije pojave El Niña. Norveška, koju zbog goleme mreže brana često nazivaju “najvećom europskom baterijom”, zabilježila je najniže zalihe snijega u posljednja dva desetljeća zbog tople i suhe zime.
Stručnjaci procjenjuju da je time nastao manjak od oko 25 teravatsati energije, što je dovoljno za opskrbu približno 2,5 milijuna kućanstava tijekom jedne godine i čini gotovo petinu ukupne prošlogodišnje proizvodnje hidroenergije u Norveškoj.
Ekstremne vrućine mogu smanjiti i proizvodnju električne energije iz sunčanih elektrana zbog pojave poznate kao “solarni paradoks”.
“Često se pogrešno vjeruje da više sunca uvijek znači i više proizvedene energije”, izjavila je za Euronews Earth Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i trendove klimatske nestabilnosti.
“Fotonaponske ćelije su poluvodiči i, kao i sva elektronička oprema, gube učinkovitost kako temperatura raste.”
Za svaki stupanj iznad 25 Celzijevih stupnjeva učinkovitost solarnih panela smanjuje se za oko 0,4 do 0,5 posto.
Kako će El Niño utjecati na sigurnost opskrbe hranom?
IHE Delft djeluje u područjima svijeta koja su izravno pogođena El Niñom te upozorava da bi se nestašice hrane mogle pogoršati tijekom sljedeće dvije godine.
Primjerice, u Nikaragvi bi ključne poljoprivredne kulture poput kukuruza i graha mogle podbaciti u već ranjivim područjima, što bi dovelo do nesigurnosti u opskrbi hranom i gubitka prihoda.
Nedostatak kiše i niski vodostaji rijeka znače i da će navodnjavane kulture u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji biti suočene s ozbiljnim ograničenjima ili će se morati više oslanjati na podzemne vode, što povećava rizik od njihove prekomjerne eksploatacije.
To predstavlja problem i za Europsku uniju, koja godišnje iz drugih zemalja uvozi hranu u vrijednosti od oko 188,6 milijardi eura. Osnovne namirnice poput pšenice, kukuruza i kakaovca posebno su osjetljive na ekstremne klimatske uvjete.
El Niño bi mogao izazvati ozbiljne suše u Europi
Upravo je jučer, 17. lipnja, obilježen Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, koji podsjeća na hitnu potrebu smanjenja degradacije tla i jačanja otpornosti na sušu.
Stručnjaci upozoravaju da bi El Niño tijekom 2026. i 2027. mogao potaknuti ozbiljne suše diljem svijeta, a Europa nije izuzetak.
“Toplije i suše vrijeme koje se prognozira za Nizozemsku i ostatak Europe povećat će rizik od toplinskih valova i šumskih požara, a suše poput onih iz 2018. i 2022. pokazale su koliko ozbiljne posljedice mogu imati za ekosustave i ljudsko zdravlje”, upozoravaju iz IHE Delfta.
Niski vodostaji europskih rijeka smanjit će dostupnost pitke vode, što bi moglo dovesti do ograničenja u poljoprivredi i korištenju rashladne vode u elektranama.
“Nadolazeći El Niño podsjeća nas da suša nije samo ekološki problem“, istaknuo je profesor Micha Werner s Odjela za vodne resurse i ekosustave pri IHE Delftu.
“Ona utječe na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstvo, ekosustave i dobrobit ljudi. Izgradnja otpornosti zahtijeva djelovanje prije nego što kriza nastupi.”
Zasjenjuje li El Niño zabrinutost zbog klimatskih promjena?
Dolazak El Niña izazvao je veliku medijsku pozornost, a brojni naslovi najavljuju dolazak “super El Niña”. Međutim, takva kategorija službeno ne postoji u znanosti i ne koristi je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
Klimatski znanstvenici upozoravaju i da se javna rasprava previše usredotočuje na El Niño, dok se zanemaruje njegova povezanost s klimatskim promjenama.
Istraživači sa Sveučilišta Columbia u nedavnom su radu istaknuli da, iako su jačina i učestalost El Niña važne, posebno pitanje utječe li globalno zatopljenje na njih, još je važnije govoriti o “kontinuiranom i izvanrednom ubrzanju zagrijavanja površine oceana”.
Neki meteorolozi procjenjuju da tipični El Niño privremeno povećava prosječnu globalnu temperaturu za 0,1 do 0,2 Celzijeva stupnja. To je ipak znatno manje od porasta temperature uzrokovanog ljudskim djelovanjem, koje je već povisilo prosječnu temperaturu Zemljine površine za približno 1,3 do 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
“El Niño je prirodan fenomen”, poručila je klimatska znanstvenica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.
“On dolazi i prolazi. Klimatske promjene, s druge strane, postaju sve gore dok god ne prestanemo spaljivati fosilna goriva. Upravo su klimatske promjene razlog za ozbiljnu zabrinutost.”






