Ovo vam banke ne govore: Čeka li nas sudbina gora od 2008.?
Prijeti nam kaos (Foto: Pixabay)
Znanstvenici upozoravaju da postojeći modeli uvelike podcjenjuju štetu koju klimatske promjene nanose globalnom gospodarstvu.
Ekonomski modeli koje koriste vlade, središnje banke i investitori sve više umanjuju klimatske rizike dok se svijet nastavlja zagrijavati.
Novo izvješće, koje je predvodio tim Green Futures Solutions sa Sveučilišta u Exeteru u suradnji s financijskim think tankom Carbon Tracker, upozorava da današnji manjkavi modeli procjene štete stvaraju „lažni osjećaj sigurnosti“ za globalno gospodarstvo, piše Euronews.
Autori pozivaju na snažniju suradnju klimatskih znanstvenika, ekonomista, regulatora i investitora prije nego što globalna temperatura poraste za 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To je prag za koji znanstvenici smatraju da bi mogao pokrenuti niz katastrofalnih prijelomnih točaka, uključujući masovni gubitak bioraznolikosti i zakiseljavanje oceana.
„Trenutačni ekonomski modeli sustavno podcjenjuju klimatske štete jer ne mogu obuhvatiti ono što je najvažnije, kaskadne kvarove, učinke pragova i kumulativne šokove koji definiraju klimatski rizik u toplijem svijetu i koji bi mogli potkopati same temelje gospodarskog rasta“, izjavio je glavni autor izvješća dr. Jesse Abrams.
Ekstremne vremenske pojave
Ekonomsko modeliranje tradicionalno povezuje štetu s promjenama prosječne globalne temperature, zanemarujući utjecaj klimatski potaknutih ekstremnih vremenskih pojava poput toplinskih valova, poplava i suša.
Prošlog ljeta ekstremne vremenske prilike u Europi prouzročile su kratkoročne gospodarske gubitke od najmanje 43 milijarde eura, dok se procjenjuje da će ukupni troškovi do 2029. dosegnuti čak 126 milijardi eura.
Istraživanje objavljeno u rujnu 2025., koje je vodila dr. Sehrish Usman sa Sveučilišta u Mannheimu u suradnji s ekonomistima Europske središnje banke, pokazalo je da su toplinski valovi, suše i poplave u tom razdoblju pogodili četvrtinu svih regija Europske unije.
Dijeli se 7 milijardi eura: Saznajte kako do novca prije nego što računi skoče u nebo
Veliki troškovi
Neposredni gubici iznose 0,26 posto gospodarske proizvodnje EU-a u 2024. godini, no autori studije naglašavaju da su te procjene vjerojatno konzervativne jer ne uključuju složene učinke kada se ekstremni događaji odvijaju istodobno, primjerice toplinski valovi i suše.
Također ne uključuju troškove opasnosti poput šumskih požara, koji su prošle godine oborili rekorde diljem Europe, niti štete od tuče i snažnih vjetrova tijekom oluja. U dijelovima južne i jugoistočne Azije monsunske poplave izazvale su gospodarske gubitke od 500 milijardi bahta, odnosno oko 133 milijarde eura, samo u Tajlandu.
Znanstvenici upozoravaju da je preklapanje tropskih oluja na tom području vjerojatno potaknuto klimatskim promjenama, pri čemu je razaranje dodatno pogoršano krčenjem šuma.
„Klimatske štete nisu marginalne“
Jedan od ključnih zaključaka izvješća jest da većina postojećih ekonomskih okvira implicitno tretira klimatske promjene kao „marginalni šok“ za inače stabilan gospodarski sustav. Istraživači tvrde da ta pretpostavka „više ne vrijedi“ jer klimatske promjene sve češće istodobno narušavaju više sektora.
„Umjesto da samo smanjuju proizvodnju, klimatske promjene vjerojatno će preoblikovati same gospodarske strukture, mijenjajući gdje ljudi žive, što se može proizvoditi, kako funkcionira infrastruktura i koje regije ostaju gospodarski održive“, navodi se u izvješću.
„Ta je razlika ključna za donositelje politika i financijske institucije, jer se rizici koji mijenjaju strukturu sustava ne mogu procjenjivati pomoću modela osmišljenih za male i reverzibilne šokove.“
Ekstremni vremenski događaji mogu imati i kumulativne učinke koji se često zanemaruju. Primjerice, kada jedno područje doživi klimatski šok, on može izazvati lančane posljedice u prehrambenim sustavima, opskrbnim lancima i globalnim tržištima, no mnogi modeli klimatsku štetu i dalje promatraju kao „izolirani događaj“. „Umjesto toga, rizici se gomilaju, međusobno se pojačavaju i mogu gurnuti sustave prema nestabilnosti“, upozorava se u izvješću.
Velike promjene na jadranskoj obali: ‘Ljudi koji žive na tim područjima znaju o čemu se radi’
Problem s BDP-om
Česta zabluda vezana uz procjene štete klimatskih promjena na BDP jest uvjerenje da, primjerice, predviđeni gubitak od 20 posto znači izravno smanjenje današnje gospodarske proizvodnje.
Izvješće, međutim, tvrdi da su ekonomisti stvorili „magično gospodarstvo“ u kojem godišnji rast BDP-a od tri posto traje neograničeno dugo u budućnosti, bez obzira na težinu klimatskih posljedica.
„Tek tada se tih 20 posto oduzima od tako uvećane ukupne gospodarske ‘pite’, izmišljene budućnosti sa ili bez klimatskih promjena“, navodi se u izvješću. „Ni u jednom trenutku modeli ekonomista ne uzimaju u obzir mogućnost da se gospodarstvo strukturno smanjuje.“
Klimatska šteta
Jedan od glavnih problema koji su istraživači uočili jest to da je BDP previše „uzak“ pokazatelj za prikaz klimatske štete, pri čemu procjene znatno podcjenjuju stvarnu gospodarsku, društvenu i okolišnu štetu.
To je zato što BDP ne uzima u obzir čimbenike poput smrtnosti ljudi, nejednakosti, gubitka kulture i raseljavanja, degradacije ekosustava i narušavanja društvenog života. „U nekim slučajevima BDP može čak i porasti nakon katastrofa zbog naknadne obnove, čime se gubici dobrobiti u potpunosti prikrivaju“, dodaje se u izvješću.
„Zbog toga procjene usmjerene na BDP mogu donositeljima politika i financijskim institucijama pružiti lažni osjećaj otpornosti, iako se temeljna ranjivost povećava.“ Izvješće se pridružuje sve glasnijim pozivima da se BDP nadopuni pokazateljima koji bolje odražavaju stvarni životni gospodarski položaj i dugoročnu stabilnost.
Klimatska zabluda: Otapanje Antarktike neće spasiti ocean, događa se potpuna suprotnost






