Dim šumskih požara svake godine usmrti desetke tisuća ljudi: Evo kako napada ljudski organizam
Požar, ilustracija (Foto: Pixabay)
Dim šumskih požara, koji zbog zagrijavanja Zemlje zahvaćaju sve veće dijelove sjeverne hemisfere, napada gotovo svaki sustav u ljudskom organizmu i svake godine uzrokuje smrt desetaka tisuća ljudi, pokazuje niz medicinskih istraživanja.
Njegovi učinci javljaju se gotovo odmah. U roku od nekoliko sati povećava se broj napada astme i intervencija hitne pomoći, a već nakon dan ili dva bolnički hitni prijemi pune se pacijentima koji dolaze zbog srčanih udara, drugih kardiovaskularnih i plućnih tegoba te problema s mentalnim zdravljem, rekli su liječnici i znanstvenici za Associated Press.
Dim šteti i trudnicama, povećavajući rizik od prijevremenog poroda te rađanja djece niske porođajne mase koja mogu imati probleme s disanjem tijekom cijelog života, upozoravaju liječnici i znanstvena istraživanja. Dugotrajna izloženost dimu i drugim oblicima onečišćenja zraka povezuje se i s povećanim rizikom od razvoja pojedinih vrsta raka te demencije.
Nakon velikih požara koji su zahvatili različite dijelove svijeta 2018. i 2019. godine, medicinska i znanstvena zajednica počela je mnogo intenzivnije proučavati zdravstvene posljedice izloženosti dimu.
“Sve je više istraživanja koja pokazuju da dim ima čitav niz posljedica koje ranije možda nisu bile toliko očite”, rekla je dr. Mary Johnson, stručnjakinja za zdravlje okoliša sa Škole javnog zdravstva Sveučilišta Harvard.
Upala koja zahvaća gotovo cijelo tijelo
Dim izaziva upalu jer potiče imunološki sustav da pojačano reagira kako bi se izborio s nadražujućim česticama. Znanstvenici su utvrdili da može oštetiti mozak, kožu i muške spermije, pa je malo koji sustav u organizmu pošteđen njegovih učinaka, kaže Johnson. Dodaje da osobe starije od 60 godina tijekom izloženosti dimu iz šumskih požara imaju povećan rizik od moždanog udara.
“Dim šumskih požara toksičan je proizvod izgaranja svega što je gorjelo”, kaže dr. Courtney Howard, liječnica hitne medicine, predsjednica organizacije Global Climate and Health Alliance te buduća predsjednica Kanadskog liječničkog udruženja.
To može uključivati i kuće, automobile te druge materijale. “U konačnici riječ je o golemoj toksičnoj mješavini čestica i plinova.”
Znanstvenici su u dimu šumskih požara identificirali najmanje tisuću različitih toksina, kaže okolišni toksikolog Luke Montrose sa Sveučilišta Colorado State.
“Kada bih vam pokazao popis, prepoznali biste neke od njih kao vrlo opasne tvari koje se često povezuju s izgaranjem dizelskog goriva ili cigaretnim dimom, poput formaldehida ili hlapljivih organskih spojeva”, rekao je Montrose. “Već sam dim predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju.”
Klimatske promjene donose sve više požara
Od početka godine u Sjedinjenim Američkim Državama u šumskim je požarima izgorjelo više od 14.860 četvornih kilometara površine, što je 31 posto više od desetogodišnjeg prosjeka za isto razdoblje, pokazuju podaci Nacionalnog međuagencijskog centra za požare.
Prosječna godišnja površina izgorjelog zemljišta tijekom 2020-ih sada je više nego dvostruko veća nego prije trideset godina.
Europa je 2025. zabilježila rekordnu površinu zahvaćenu požarima, Kanada je tijekom ovog desetljeća nekoliko puta imala rekordne ili gotovo rekordne sezone požara, a Arktik bilježi dosad nezabilježene razmjere izgaranja.
“Šumski požari postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena, a gdje ima požara, ima i dima”, kaže Colleen Reid, profesorica geografije zdravlja na Sveučilištu Colorado.
Veće čestice iz dima uglavnom padaju u blizini požarišta, dok najmanje, koje znanstvenici smatraju najopasnijima za ljudsko zdravlje, mogu putovati na vrlo velike udaljenosti. U tipičnom šumskom požaru te štetne čestice imaju promjer od oko jednog mikrometra.
Kako čestice napadaju organizam
Prije nego što uđu u organizam, čestice moraju proći prirodne obrambene mehanizme poput dlačica u nosu i sluzi. Nakon toga dospijevaju u pluća, a zatim i u krvotok.
Montrose objašnjava da su čestice često obložene brojnim kemikalijama te imaju veliku površinu na koju se one vežu. To aktivira obrambeni sustav organizma.
“Stanice šalju signal drugim stanicama da postoji problem i da treba pokrenuti imunološki odgovor. Upravo tada nastaju akutne posljedice koje se mogu razviti već za nekoliko minuta, nekoliko sati ili tijekom istog dana.” Najviše stradaju srce i pluća.
Deseci tisuća smrti svake godine
Prema ovogodišnjem istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, dugotrajna izloženost sitnim česticama iz dima šumskih požara između 2006. i 2020. godine u 48 saveznih država kontinentalnog dijela SAD-a uzrokovala je u prosjeku 24.100 smrti godišnje.
Istraživanje Sveučilišta Stanford procjenjuje da će broj smrtnih slučajeva povezanih s dimom šumskih požara u SAD-u zbog klimatskih promjena nastaviti rasti te da će sredinom stoljeća njihova godišnja gospodarska cijena, izražena kroz procijenjenu vrijednost ljudskih života, dosegnuti 244 milijarde dolara.
Na svjetskoj razini čestice iz dima šumskih požara uzrokuju oko 677.745 smrti godišnje. Prema istraživanju iz 2021. godine, gotovo 39 posto preminulih čine djeca mlađa od pet godina. Procjena se temelji na kombinaciji promatranja, istraživanja o reakcijama ljudskog organizma na čestice i računalnih modela.
Najviše strada dišni sustav
Najčešće posljedice koje nisu smrtonosne povezane su s dišnim sustavom, osobito kod osoba koje boluju od astme.
“Nakon otprilike dva i pol mjeseca povremenog dima tijekom 2014. godine proveli smo istraživanje. Nalazimo se u subarktičkom području koje se zagrijava gotovo tri puta brže od globalnog prosjeka pa smo svojevrsni pokazatelj zdravstvenih posljedica klimatskih promjena”, rekla je Howard iz kanadskog Yellowknifea.
“Istraživanje je pokazalo da se broj hitnih prijema zbog astme udvostručio, dok je broj slučajeva upale pluća porastao za oko 50 posto.”
Johnson dodaje da čak i osobe koje nemaju astmu mogu imati ozbiljne probleme. “Zrak može biti toliko nadražujući da se javljaju poteškoće s disanjem, kašalj, stezanje u prsima, grlobolja ili glavobolja.”
Rizik se može smanjiti
Istraživanja su pokazala da je izloženost dimu povezana i s poteškoćama u donošenju odluka te drugim kognitivnim smetnjama. Howard kaže da u hitnu službu dolazi i velik broj ljudi koji pate od depresije.
Zbog toga preporučuje boravak na mjestima s čistim zrakom, poput posebno određenih skloništa ili knjižnica, gdje se ljudi mogu privremeno zaštititi od dima i, ako je moguće, lagano se baviti tjelesnom aktivnošću.
Stručnjaci savjetuju nošenje kvalitetnih zaštitnih maski na otvorenom, iako ni one ne pružaju potpunu zaštitu. U zatvorenim prostorima preporučuju provjeru brtvljenja prozora i vrata, korištenje kvalitetnog sustava ventilacije te redovitu zamjenu filtara za zrak.
“Najvažnije je, ako je ikako moguće, držati se podalje od dima”, poručila je Johnson.






