Klimatska kriza: Samo 64 države predale nove planove UN-u
Zagađenje (Foto: Pixabay)
Samo su 64 države, prema podacima UN-a, dostavile nove planove za smanjenje emisija ugljika, iako su sve to bile obvezne učiniti prije nadolazećeg summita COP30 sljedećeg mjeseca. Zbrojeno, ti nacionalni planovi neće biti dovoljni da se spriječi zagrijavanje planeta iznad 1,5 °C, ključnog praga nakon kojeg prijeti vrlo opasna razina klimatskih promjena.
Iako izvješće UN-a pokazuje određeni napredak u ograničavanju emisija ugljika tijekom sljedećeg desetljeća, predviđeno smanjenje nije dovoljno da se zaustavi porast temperatura iznad globalno dogovorene granice.
Izvješće naglašava razmjere izazova s kojima će se svjetski čelnici suočiti idućeg tjedna u Belému, gradu na sjeveru Brazila, gdje će se održati klimatski skup COP30, piše BBC.
Porast temperature
Deset godina nakon što je postignut Pariški klimatski sporazum 2015., napori država da ograniče porast globalne temperature ponovno su pod povećalom. Svaka potpisnica obvezala se dostaviti novi plan smanjenja emisija svakih pet godina, koji bi pokrivao sljedeće desetljeće.
No, samo su 64 države uspjele ove godine predati novi plan, unatoč višekratnim produljenjima roka. Te zemlje zajedno odgovorne su za oko 30 % globalnih emisija. Uz to, UN-ov pregled uključuje i izjave Kine i Europske unije o njihovim budućim planovima, predstavljene tijekom Klimatskog tjedna u New Yorku u rujnu.
Zbrojeno, ti napori znače da bi globalne emisije ugljikova dioksida trebale pasti za oko 10 % do 2035. godine. No znanstvenici upozoravaju da takav pad nije ni približno dovoljan da se porast temperature zadrži ispod 1,5 °C.
Prespor napredak
Prema podacima UN-a iz prošle godine, da bi se taj cilj održao, emisije stakleničkih plinova trebalo bi smanjiti za čak 57 % do 2035. godine. „Ovo izvješće pokazuje da idemo u pravom smjeru, ali presporo“, izjavila je Laurence Tubiana, izvršna direktorica Europske klimatske zaklade, koju se često naziva jednom od ključnih arhitektica Pariškog sporazuma. „Važno je priznati nedostatak nacionalnih planova i suočiti se s trajnim jazom između ambicija i stvarne provedbe.“
Granica od 1,5 °C, dogovorena u Parizu, dugo se smatra pragom vrlo opasnog zagrijavanja. Godine 2018. znanstvenici su istaknuli golemi značaj zadržavanja rasta temperature ispod 1,5 °C u usporedbi s dopuštanjem porasta do 2 °C. Prelazak te granice značio bi češće i jače toplinske valove i oluje, veća oštećenja koraljnih grebena te sve ozbiljnije prijetnje ljudskom zdravlju i životnim uvjetima, upozorili su stručnjaci UN-a.
Međutim, ta je granica prvi put bila premašena tijekom cijele 2024. godine. UN-ovi čelnici sve češće prihvaćaju činjenicu da će taj prag trajno biti premašen već početkom 2030-ih, ako se nastave sadašnji trendovi.
Neizbježno prekoračenje
„Jedno je već jasno: nećemo moći zadržati globalno zatopljenje ispod 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres na sastanku Svjetske meteorološke organizacije prošlog tjedna. „Prekoračenje je sada neizbježno. To znači da ćemo imati razdoblje, dulje ili kraće, s većim ili manjim intenzitetom, u kojem će temperature biti iznad 1,5 °C.“
Unatoč tomu, UN naglašava da novo izvješće donosi i određene pozitivne znakove nade. Očekuje se da će mnoge države dostaviti svoje planove upravo tijekom COP30 u Belému. Veliki proizvođači ugljika, poput Indije i Indonezije, još nisu objavili svoje planove, ali se očekuje da će to učiniti tijekom skupa, što bi moglo znatno utjecati na ukupne projekcije do 2035. godine.
Stručnjaci dodaju da bi neke države mogle smanjivati emisije brže i dublje nego što su se službeno obvezale. „Zapravo je sasvim razumno očekivati takvo što od Kine“, rekao je Todd Stern, bivši posebni izaslanik SAD-a za klimatske promjene. „Oni često postave neki cilj koji naizgled nije ambiciozan, a zatim ga premaše — i to se Kini redovito događa.“
Neto nula
UN tvrdi da je uvjeren da će globalne emisije vjerojatno dosegnuti vrhunac i početi padati u sljedećih nekoliko godina, prvi put od industrijske revolucije u 19. stoljeću. U izvješću se navodi da postoje jasni koraci prema postizanju neto nulte razine emisija do sredine stoljeća.
Neto nula znači da se količina stakleničkih plinova koje čovjek ispušta u atmosferu uravnotežuje s količinom koja se aktivno uklanja iz nje. Jedan važan čimbenik jest to što procijenjeni rezovi uključuju plan Sjedinjenih Američkih Država, koji je podnio predsjednik Joe Biden.
Iako je bivši predsjednik Donald Trump izjavio da će povući SAD iz Pariškog sporazuma, taj postupak još nije dovršen, pa UN u svoje izračune još uvijek uključuje američke planove, čak i ako se oni ne ostvare prema predviđenom rasporedu.






