Znanstvenici iznenađeni ovim stablom: Upija 10 puta više CO₂ od drugih vrsta
Paulownia tomentosa (Foto: Pixabay)
U sve intenzivnijim raspravama o pošumljavanju i borbi protiv globalnog zatopljenja jedna biljna vrsta privlači posebnu pozornost botaničara i stručnjaka za zaštitu okoliša. Nazimaju je „stablom života“ ili „botaničkim feniksom“, a riječ je o stablu koje navodno ima iznimnu sposobnost apsorpcije ugljikova dioksida. U tom pogledu klasične europske vrste poput hrasta, bora i bukve daleko zaostaju.
Takozvano čudesno stablo je paulovnija, odnosno njezini hibridi poput vrsta Paulownia tomentosa i Paulownia elongata. Potječe iz istočne Azije, gdje se uzgaja već stoljećima. Ovo veličanstveno stablo, poznato po velikim ljubičastim cvjetovima, posebno se ističe vrlo brzim rastom i intenzivnim metabolizmom.
Dok prosječno stablo može apsorbirati oko 15 do 25 kilograma CO₂ godišnje, odrasla paulovnija u istom razdoblju može, prema navodima iz teksta, vezati i do 100 kilograma CO₂. Zbog toga se smatra jednom od učinkovitijih biljnih vrsta u vezivanju ugljika iz atmosfere, piše Futura.com.

Paulovnija (Foto: Pixabay)
Moćno lišće: divovski solarni paneli
Kako bi se razumjelo kako paulovnija može vezati toliku količinu ugljika, potrebno je pogledati njezine listove. Oni mogu biti golemi, promjera i do oko 60 centimetara, pa djeluju poput pravih prirodnih solarnih panela. Listovi imaju velik broj puči i visoku koncentraciju klorofila.
Osim toga, paulovnija ima vrlo učinkovitu fotosintezu. Sunčevu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid pretvara u organsku tvar, čak i tijekom razdoblja visokih temperatura.
Tijekom fotosinteze pritom oslobađa velike količine kisika, zbog čega se često ističe i kao biljka koja može pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka.
Vrući zrak nije ono što uništava polarni ledeni pokrov, već ocean
Paulovnija u brojkama
Brzina rasta: tijekom prve godine može narasti od 3 do 5 metara, a zrelost može dosegnuti za samo 7 do 10 godina.
Obnavljanje nakon sječe: nakon rezanja ponovno izrasta iz korijena, pa je nije potrebno ponovno saditi.
Kapacitet vezivanja CO₂: jedan hektar paulovnije može, ovisno o klimatskim uvjetima, vezati do 40 tona CO₂ godišnje.
Nije samo ponor ugljika: brojne praktične prednosti
Vrijednost paulovnije ne završava njezinom sposobnošću vezivanja ugljika iz atmosfere. Njezino drvo vrlo je cijenjeno zbog tehničkih svojstava. Izrazito je lagano, otporno na vatru i vlagu te jednostavno za obradu. Zbog toga je dobilo nadimak „botanički aluminij“.
Drvo paulovnije koristi se za izradu namještaja, glazbenih instrumenata, dasaka za surfanje, ali i u određenim područjima zrakoplovne industrije.
Dubok korijenski sustav paulovnije može pomoći u borbi protiv erozije tla i stabilizaciji područja ugroženih klizanjem tla. Korijenje također može pridonijeti pročišćavanju tla onečišćenog teškim metalima, bez narušavanja kvalitete samog stabla.

Listovi paulovnije (Foto: Pixabay)
Potencijalne opasnosti
Ipak, unatoč potencijalnim koristima za okoliš, masovna sadnja paulovnije izaziva određene zabrinutosti među stručnjacima za bioraznolikost. Riječ je o vrlo otpornoj egzotičnoj vrsti koja se može prilagoditi različitim vrstama tla, pa njezino unošenje u nova područja treba pažljivo nadzirati.
U pojedinim područjima, ako se njezino širenje ne kontrolira ili se koriste nesterilni hibridi sposobni za samostalno razmnožavanje, paulovnija može postati invazivna i početi konkurirati autohtonim vrstama drveća.
Ako se koristi promišljeno, primjerice u agrošumarstvu ili na plantažama namijenjenima vezivanju ugljika, paulovnija bi mogla biti jedna od biljnih vrsta s potencijalom za smanjenje količine CO₂ u okolišu, ublažavanje učinka visokih temperatura u gradovima i borbu protiv klimatskih promjena.






