Na ribarske mreže pričvrstili plastične boce: Nisu mogli vjerovati što se dogodilo
Ribari, ilustracija (Foto: Pixabay)
Svake godine stotine dupina uginu zapletene u ribarske mreže. Evo kako bi jedan jednostavan dodatak mogao pomoći u njihovu spašavanju
Dvije znanstvene studije ispitale su može li pričvršćivanje staklenih ili plastičnih boca na mreže stajaćice spriječiti zaplitanje dupina i pokazale da bi takvo rješenje moglo biti učinkovito.
Štetan utjecaj plastičnog otpada na morske životinje odavno je poznat. No što ako bi se plastika mogla iskoristiti za spašavanje života? Neki znanstvenici smatraju da je to moguće.
Dvije nove studije istražile su može li se pomoću plastičnih boca spriječiti zaplitanje dupina u ribarske mreže te su pokazale da takav pristup može dati obećavajuće rezultate.
Stradavanje dupina
Mreže stajaćice vrsta su ribarskih mreža koje okomito vise u vodi kako bi uhvatile ribu, no pritom često nenamjerno zarobe i druge morske životinje, uključujući dupine.
„U Ujedinjenom Kraljevstvu mreže stajaćice uzrokuju više uginuća kitova i dupina nego bilo koja druga ribarska oprema”, navodi organizacija Whale and Dolphin Conservation (WDC) na svojim internetskim stranicama. „Znamo da u britanskim morima svake godine u takvim mrežama ugine oko 1000 pliskavica i stotine dupina, među kojima i oko 250 običnih dupina.”
Najlonske niti od kojih su mreže izrađene gotovo su nevidljive dupinima, koji ih često teško otkrivaju eholokacijom, odnosno procesom u kojem odašilju zvučne valove i prema odjeku stvaraju sliku svoje okoline.
„Neka ribarstva koriste mreže s vrlo tankim nitima koje dupini teško mogu uočiti”, navodi WDC. „Moguće je da takvi materijali ne stvaraju dovoljno jak odjek pa dupini i pliskavice doslovno ‘naslijepo’ uplivavaju u mreže jer ih ne registriraju. Druga je mogućnost da mreže mogu otkriti, ali ne prepoznaju opasnost.”
Spasonosna ideja
Profesor Per Berggren sa Sveučilišta u Newcastleu zapitao se bi li pričvršćivanje plastičnih i staklenih boca na mreže moglo pomoći dupinima da ih lakše uoče i izbjegnu zaplitanje.
Ideja se temelji na tome da zrak zarobljen u praznim plastičnim bocama bolje reflektira zvučne signale koje dupini koriste pri eholokaciji, dok su u staklene boce stavljeni metalni vijci kako bi tijekom gibanja u vodi stvarali zveckavi zvuk.
Dvije studije, objavljene u časopisima Fisheries Research i Marine Mammal Science, testirale su ovu pretpostavku.
U prvoj studiji istraživači su pričvrstili staklene i plastične boce na više od 1600 ribarskih mreža u Zanzibaru, Peruu i Brazilu te usporedili rezultate s mrežama bez boca. Rezultati su bili različiti.
Morsko dno
U Peruu, gdje su mreže postavljene blizu površine mora, boce nisu smanjile broj zapletenih dupina, pliskavica ni morskih kornjača, ali su povećale ulov ciljnih vrsta ribe. Upotreba plastičnih boca pritom je povećala i ulov morskih pasa.
Slično je bilo i u Zanzibaru. Mreže s bocama postavljene pri površini ulovile su više tuna, ali nijedan dupin nije završio ni u pokusnim ni u kontrolnim mrežama, pa istraživači nisu mogli procijeniti koliko je metoda učinkovita.
Najbolje rezultate postigli su u Brazilu, gdje su mreže bile usidrene na morskom dnu.
„Plastične boce pokazale su obećavajuće rezultate u Brazilu. Moguće je da smanjuju slučajni ulov dupina, a istodobno povećavaju ulov ribe, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se to potvrdilo”, navode autori rada.
„Razlika između mreža postavljenih na morskom dnu i onih blizu površine možda se može objasniti time što je površinski sloj mora mnogo bučnije okruženje, što smanjuje učinkovitost reflektora izrađenih od plastičnih boca”, objašnjava Berggren.
Smanjen ulov dupina
Nakon toga istraživači su ponovno testirali metodu na mrežama postavljenima na morskom dnu i otkrili da su reflektori od plastičnih boca smanjili slučajni ulov dupina za čak 88 posto. Istodobno nije došlo do smanjenja ulova ciljnih vrsta ribe.
„S obzirom na nisku cijenu i činjenicu da metoda ne utječe na ulov ciljnih vrsta, može se jednostavno testirati i u drugim dijelovima svijeta te, pokaže li se učinkovitom, široko primijeniti radi bolje zaštite obalnih vrsta dupina”, navode autori rada objavljenog u časopisu Marine Mammal Science. Nova istraživanja već se provode u Kambodži i Kongu.
Berggren ističe da ga posebno oduševljava jednostavnost ovog rješenja.
„Pričvršćivanje plastičnih boca na ribarske mreže može globalno smanjiti slučajni ulov dupina, a riječ je o rješenju koje si može priuštiti gotovo svaki ribar”, kaže. „Ovo je doista primjer recikliranja koje spašava dupine.”
„Posebno nas veseli što pritom koristimo dio plastičnog otpada koji onečišćuje naša mora”, dodaje Berggren. „Boce su bile čvrsto pričvršćene za mreže i tijekom istraživanja nismo izgubili nijednu.”






