Kako klimatske promjene i Sueski kanal mijenjaju riblji svijet Sredozemlja
Riba lav (Foto: Pexels)
Klimatske promjene i proširenje Sueskog kanala posljednjih su godina otvorili vrata invazivnim vrstama u Sredozemnom moru, gdje one ozbiljno ugrožavaju bioraznolikost. Ribe lavovi, sa svojim crvenim i narančastim prugama te bodljama nalik antenama, prijete desetkovanjem autohtonih ribljih populacija, nanoseći veliku štetu egzistenciji otprilike 150 profesionalnih ribara na Cipru, piše portal Euronews.
„Ne ostavlja ništa iza sebe i razmnožava se jer nema prirodnih neprijatelja. Izuzetno je opasna za sve ribe na područjima gdje se širi i zadržava“, kaže lokalni ribar Photis Gaitanos. Ova bodljikava riba stigla je čak do Jonskog mora, gdje su talijanske vlasti zatražile od građana da fotografiraju i prijavljuju opažanja.
U istočnom Sredozemlju se tijekom posljednjeg desetljeća pojavila i još jedna invazivna vrsta iz Crvenog mora. To je srebrnopruga napuhača. Poznata kao „stroj za jedenje“, sa snažnim čeljustima koje režu ribarske mreže i desetkuju ulov, nema prirodnih predatora u vodama oko Cipra, što je omogućilo eksplozivan rast njezine populacije. Ova riba proizvodi i smrtonosni toksin, zbog čega nije jestiva.
Na jelovnicima lokalnih restorana
Iako za napuhaču zasad nije pronađeno rješenje osim subvencioniranja ribara za njezino uklanjanje, na Cipru su pronašli način kako smanjiti populaciju ribe lava i pritom ostvariti zaradu. Nakon uklanjanja otrovnih bodlji, riba lav postala je delicija u morskim restoranima diljem zemlje.
Povjerenik Europske unije za ribarstvo Costas Kadis, i sam Cipranin, kaže da je kampanja na društvenim mrežama #TasteTheOcean, pokrenuta 2021. godine, uključila vrhunske europske kuhare i influencere koji su promovirali invazivne vrste kao ukusnu alternativu uobičajenim ribama. Ugledni ciparski chef Stavris Georgiou osmislio je i vlastiti recept s ribom lavom.
Iako se konzumacija ribe lava sporo prihvaća, mnoge konobe i riblji restorani počeli su je uvoditi u svoju ponudu. Dodatna prednost je to što je riba lav sada cjenovno konkurentna u usporedbi s popularnijim vrstama poput brancina. Na ribljoj tržnici u luci Larnaka, riba lav stoji manje od polovice cijene popularnijih riba poput brancina.
Biljke zvane ‘čudo’: ‘Većina ih se nekad jela, a zatim su pale u zaborav’
Strašna bol
„Uključivanjem invazivnih vrsta poput ribe lava u našu prehranu možemo ovaj izazov pretvoriti u priliku za ribarski sektor te istodobno pomoći u ograničavanju prijetnje okolišu koju te vrste uzrokuju“, kaže Kadis.
Stephanos Mentonis (54), vlasnik popularne riblje konobe u Larnaki, uvrstio je ribu lava u svoj meni kako bi je predstavio što većem broju gostiju. Kaže da većina njegovih gostiju nije upoznata s ribom lavom, no njezino je meso mekano i sočno te se, prema njegovim riječima, može ravnopravno nositi s dugogodišnjim favoritima konoba poput orade.
„Kad je probaju, nije ništa manje ukusna od bilo koje druge ribe“, kaže on. „Prije svega, mora se pravilno očistiti jer je vrlo opasna“, dodaje. „Potrebno je ukloniti bodlje… ako vas ubode, nećete umrijeti, ali bol će biti strašna.“
Što potiče širenje invazivnih vrsta u Sredozemlju?
Gaitanos, 60-godišnji ribar, godinama lovi u području nekoliko kilometara od obalnog grada Larnake, nekad poznatog po obilju lokalnih vrsta poput orade, trlje ili brancina. Danas, kaže, već više od dvije godine nije ulovio trlju, jednu od omiljenih riba potrošača. „Ovim se poslom bavim 40 godina. Naši prihodi, osobito otkako su se pojavile ove dvije strane vrste, iz godine u godinu sve su lošiji. To je sada veliki problem koji utječe na budućnost ribarstva“, kaže on.
Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja pri EU-u navodi da se, budući da se more zagrijava oko 20 posto brže od svjetskog prosjeka, prisutnost invazivnih vrsta „postupno povećava u zapadnom bazenu“.
Modeli pokazuju da bi, uslijed zagrijavanja mora zbog klimatskih promjena, riba lav do kraja stoljeća mogla preplaviti cijelo Sredozemlje. Toplije vode i prošireni Sueski kanal „otvorili su brane“ indo-pacifičkim vrstama općenito, navodi ciparski Odjel za ribarstvo.
Velike štete
Kadis ističe da češći i intenzivniji ekstremni vremenski uvjeti, često povezani s klimatskim promjenama, mogu učiniti Sredozemlje još pogodnijim za invazivne vrste.
Sve to snažno pogađa europsku ribarsku industriju. Ulovi se smanjuju, dok troškovi rastu zbog popravaka ribolovne opreme oštećene snažnim uljezima.
„Autohtona morska bioraznolikost određenog područja, kao što je slučaj Cipra, suočava se s pojačanom konkurencijom i pritiscima, s posljedicama za lokalne ekosustave i industrije koje o njima ovise“, kaže Kadis.
Što se čini kako bi se suzbile invazivne vrste u vodama EU-a?
Gaitanos, koji je 1986. godine naslijedio očev brod, nije siguran da se problemi ribara rješavaju na način koji bi mogao spriječiti propadanje ove profesije. „Želimo pokazati Europskoj uniji da postoji velik problem, kako s količinom ulova tako i s vrstama ribe koje lovimo, a koji je uzrokovan dolaskom invazivnih vrsta i klimatskim promjenama“, kaže on.
Uvedeni su neki programi odštete koje financira EU kako bi se pomoglo ribarima. Najnoviji, uveden prošle godine, isplaćuje ribarima oko 4,73 eura po kilogramu ulovljene napuhače radi kontrole njezine brojnosti. Ulovljene ribe potom se šalju u spalionice.
Drugi projekt, RELIONMED, pokrenut 2017. godine, uključuje oko 100 ronilaca s bocama koji uklanjaju ribe lavove oko olupina, grebena i zaštićenih morskih područja. Ciparski Odjel za ribarstvo navodi da istraživanja pokazuju kako učestalo uklanjanje može kupiti vrijeme za oporavak autohtonih vrsta, ali ne predstavlja trajno rješenje.
Ulazimo u prijelomnu godinu za svjetske oceane: Formiraju se novi savezi država






