Znanstvenici primaju prijetnje smrću: ‘Situacija je opasna, bilo je i pucnjeva’
Šuma, ilustracija (Foto: Pixabay)
Najstarija peruanska postaja za istraživanje okoliša privremeno je i na neodređeno vrijeme obustavila rad u peruanskom dijelu Amazone zbog sve ozbiljnijih sukoba s ilegalnim rudarskim skupinama koje se bave vađenjem zlata. Zaposlenici biološke istraživačke postaje Panguana, smještene u središnjem Peruu, primili su prijetnje smrću od rudara koji djeluju na obližnjim rijekama i pokušavaju se proširiti na zaštićeno područje postaje, veliko oko 1.600 hektara.
„Pokušali smo ih istisnuti s našeg područja uz pomoć osiguranja. Bilo je mnogo pucnjeva. Trenutačno je situacija iznimno opasna“, izjavio je ekofiziolog Armin Niessner, voditelj projekta na postaji.
Postaja Panguana osnovana je 1968. godine zahvaljujući njemačkim znanstvenicima Mariji i Hans-Wilhelmu Koepckeu. Smještena je unutar privatnog zaštićenog područja Panguana, koje štiti iznimno bogatu prašumu uz rijeku Yuyapichis. Uobičajeno ondje boravi do 30 istraživača i zaposlenika, a tijekom desetljeća rada s postaje je proizašlo više od 300 znanstvenih radova iz različitih područja, uključujući često citirana istraživanja kopnenih puževa i biljaka koje oprašuju pčele.
Strah od odmazde
Postaja također upravlja jednim od četiri peruanska tornjeva za mjerenje razmjene energije i plinova metodom vrtložne kovarijance, koji prikupljaju ključne klimatske podatke. „Panguana je iznimno važno mjesto za razumijevanje klimatske dinamike zapadnog dijela Amazone”, ističe biljni biokemičar Eric Cosio s Papinskog katoličkog sveučilišta u Peruu, glavni istraživač projekta AndesFlux koji nadzire mrežu tih tornjeva u zemlji. Posebna vrijednost tornja, dodaje, leži u tome što postoji vrlo malo podataka o tome kako Ande utječu na klimatske trendove u Amazoniji.
Automatizirani instrumenti na tornju u Panguni i dalje prikupljaju podatke, no vodstvo postaje naložilo je znanstvenicima i volonterima da se ondje ne zadržavaju. Mjesecima su nadležne vlasti upozoravali na ilegalne rudarske aktivnosti, koje su istodobno važan izvor prihoda za lokalno stanovništvo.
Prošlog mjeseca vlada je reagirala slanjem policijskih i vojnih snaga koje su uništile dio teške mehanizacije, ali su se ubrzo povukle. Napetosti su, prema Niessnerovim riječima, i dalje vrlo visoke, što izaziva strah da bi klimatski toranj mogao postati meta vandalizma. „Pomalo se bojimo odmazde“, kaže on.
Šokantno otkriće: U šumama pronađeno više mikroplastike nego u gradovima
Bez nadzora
Sličnim prijetnjama izložen je i drugi toranj AndesFluxa u južnom Peruu, jer ilegalno rudarstvo predstavlja sve veći problem u zemlji, upozorava Cosio. Prema izvješću iz 2025. godine organizacije Amazon Conservation, od 1984. godine rudarske aktivnosti uz pomoć bagera, buldožera i druge opreme oštetile su više od 225 vodenih tijela, dovele do krčenja oko 1.400.000 hektara šuma te pogodile do 73 autohtone zajednice.
U području oko Pangune prisutnost države je vrlo slaba, što je „omogućilo procvat nezakonitih aktivnosti poput ilegalnog rudarstva“, navodi Eduardo Nina Cruz iz Specijaliziranog ureda za okolišno državno odvjetništvo u Pucallpi, obližnjem gradu. Iako ured povremeno poduzima mjere protiv ilegalnih rudara, Cruz ističe da nacionalna vlast često zauzima „vrlo pasivan i benevolentan stav prema rudarstvu“.
Istraživači u Panguni trenutačno ne vide jasno dugoročno rješenje. Regionalne vlasti predložile su stalnu prisutnost službenika u tom području barem tri dana u tjednu. U međuvremenu Niessner planira svakih nekoliko tjedana obilaziti postaju kako bi provjerio stanje klimatskog tornja i ostalih objekata, piše Science.






