Energetski štit Europe: Devet zemalja gradi vjetroelektrane u Sjevernom moru za 30 % niže cijene struje
Pučinske vjetroelektrane, ilustracija (Foto: Pixabay)
Devet europskih vlada dogovorilo je proširenje kapaciteta vjetroelektrana na moru u Sjevernom moru do 100 GW, olakšavanjem ključnih prekograničnih projekata. Ministri su poručili da bi ostvarenje tih ambicija do 2040. moglo smanjiti cijene električne energije za 30 %.
Nekoliko ministara energetike EU-a okupilo se u ponedjeljak u Hamburgu, obvezavši se na povećanje kapaciteta vjetroelektrana na moru u Sjevernom moru s ciljem snižavanja cijena energije.
Belgija, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Norveška i Island, zajedno s NATO-om, potpisali su deklaraciju s čelnicima industrije vjetroenergije o povećanju kapaciteta na 100 GW, kao dio zajedničkog cilja snažnog širenja vjetroenergije na moru do 2050. i smanjenja cijena energije.
Jeftinija energija
Potpisivanje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump kritizirao europske klimatske i energetske ambicije te brzinu kojom se postavljaju vjetroturbine. Britanski ministar za energetsku sigurnost i nultu neto emisiju Ed Miliband odbacio je Trumpove kritike, poručivši da je čista energija „pravi izbor“.
„Naš je pogled na energiju vjetra na moru racionalan, a ne emotivan“, rekao je. „Smatram da je energija vjetra na moru za pobjednike. Različite zemlje slijedit će svoje nacionalne interese, ali mi vrlo jasno znamo gdje su naši.“
Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen rekao je da su obnovljivi izvori jeftiniji od fosilnih goriva te mogu pomoći u snižavanju cijena energije za kućanstva i poduzeća. No danski povjerenik upozorio je da postavljanje novih vjetroelektrana trenutačno „predugo traje“, izrazivši nadu da će se stanje poboljšati ako se usvoji prijedlog Europske komisije iznesen u prosincu, kojim se ubrzava postupak izdavanja dozvola.
Povijesni ‘ne’ Moskvi: EU donijela važnu odluku, dvije zemlje glasale protiv
Ubrzanje razvoja
Irski ministar za klimu i energetiku Darragh O’Brien naglasio je hitnost osiguranja „snažne elektroenergetske mreže i kapaciteta međupovezivanja“ kako bi se maksimalno iskoristili obnovljivi izvori u energetskom miksu EU-a, što je ključno za optimalno korištenje čiste energije.
Devet vlada poručilo je da su predane ubrzanju razvoja vjetroenergije na moru kroz nova poslovna ulaganja i prekogranične projekte, s ciljem dosezanja 300 GW do 2050., kako su se zemlje Sjevernog mora dogovorile 2023. u Ostendeu, nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je pojačala strahove o europskoj ovisnosti o ruskom plinu.
Ministri EU-a navode da bi dovršetak tih ambicija mogao smanjiti cijene električne energije za 30 % do 2040. u odnosu na razine iz 2025.
Instrumenti financiranja
U deklaraciji potpisanoj u ponedjeljak navodi se da su čelnici država potpisnica obećali uspostavu okvira za financiranje vjetroenergetskih projekata na moru, uključujući prekogranične projekte, budući da je za ostvarenje ciljeva potrebno „značajno privatno kapitalno ulaganje“.
„Postrožili smo kriterije, vođeni europskim okvirom, ali i njemačkim zakonodavstvom, te razmatramo svako izravno strano ulaganje i temeljito ga provjeravamo“, izjavila je njemačka ministrica gospodarstva i energetike Katherina Reiche.
Industrija i vlade dogovorile su primjenu ciljanih mehanizama, poput dvosmjernih ugovora o razlici i ugovora o otkupu električne energije (PPA), uključujući prekogranične PPA-e. Ti su instrumenti osmišljeni kako bi investitorima jamčili povrat ulaganja neovisno o volatilnosti cijena uzrokovanoj marginalnim određivanjem cijena.
Njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je da je suradnja u Sjevernom moru „ključna“ za sigurnost i neovisnost Europe te da su svi sudionici ujedinjeni oko cilja „razvoja Sjevernog mora u najveći svjetski rezervoar čiste energije“.
Vjetroenergija na moru zaostaje
Prema podacima industrije, EU27 trenutačno raspolaže s 236 GW instaliranih kapaciteta vjetroenergije, pri čemu se velika većina odnosi na kopnene elektrane. Sastanak na vrhu u Sjevernom moru mogao bi biti presudan za ostvarenje ciljeva EU-a od 60 GW vjetroenergije na moru do 2030. i 300 GW do 2050.
Trenutačno EU zaostaje za tim ciljevima, s oko 21 GW instaliranih u 2025. Prema Europskoj komisiji, ukupni instalirani kapacitet vjetroenergije na moru u EU-u iznosio je 19,38 GW u 2023., dok industrijski podaci za 2025. pokazuju rast na 37 GW, što odgovara dugoročnom cilju Irske do 2050.
Više od 6.000 morskih vjetroturbina trenutačno proizvodi čistu električnu energiju u Europi, no analitičari industrije upozoravaju da je razvoj usporen zbog loše osmišljenih dražbi, viših kapitalnih troškova i ograničene vidljivosti opskrbnih lanaca uslijed neizvjesnog portfelja projekata.
Privremena glavna izvršna direktorica udruženja WindEurope, Malgosia Bartosik, pozdravila je europsku odlučnost da dodatno ubrza razvoj vjetroenergije na moru. „Suradnja vlada na razvoju vjetroelektrana na moru može potaknuti ulaganja od 1 bilijun eura u sljedećem desetljeću“, rekla je. „To je najbolji mogući odgovor onima koji sumnjaju u Europu te potvrda naše odlučnosti da osiguramo domaću, sigurnu i pristupačnu energiju.“






