Stiže novi smrtonosni val od 42°C: Europske metropole gase klasične klime i pale genijalan sustav iz dubina
Pariz (Foto: Pixabay)
“Centralizirani sustavi hlađenja donose jasne koristi gradovima koji žele zaštititi zdravlje građana i smanjiti emisije.”
Novi toplinski val već se formira iznad Atlantika, dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi pred Europom moglo biti još “smrtonosnih tjedana”.
Španjolska državna meteorološka služba AEMET proglasila je najviši, crveni stupanj upozorenja za tri istočne regije zemlje, uz upozorenje da bi temperature tijekom ovog tjedna mogle dosegnuti čak 42 Celzijeva stupnja. Među najpogođenijima trebale bi biti regije Aragon, Katalonija i Valencia.
Portugal i Francuska također se pripremaju za temperature više od 40 stupnjeva, a prognoze najavljuju i sve više takozvanih “tropskih noći”, kada temperatura tijekom 24 sata ne pada ispod 20 stupnjeva. Zbog toga mnogi ljudi teško spavaju.
Novi toplinski val dolazi u trenutku kada veliki šumski požari pustoše dijelove Europe, prisiljavajući tisuće ljudi na evakuaciju, dok su organizatori jedne etape biciklističke utrke Tour de France zbog opasnosti zabranili prisustvo gledatelja.
Zbog sve toplije europske klime, čiji je glavni uzrok kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva, sve se češće poziva na širu uporabu klima-uređaja. Čak je i Ujedinjena Kraljevina, poznata po umjerenijoj klimi, dobila preporuku neovisnog Odbora za klimatske promjene da će u scenariju globalnog zatopljenja od dva Celzijeva stupnja čak 22 posto zgrada trebati aktivne sustave hlađenja.
No, istodobno sve više pozornosti privlači inovativno rješenje. Europske rijeke, mora i drugi vodeni resursi mogli bi pomoći u rashlađivanju gradova i smanjiti potrebu za pojedinačnim klima-uređajima u sklopu europske inicijative Cities Refresh, piše portal Euronews.
Može li se Europa rashladiti na održiv način?
Iako je dokazano da klima-uređaji spašavaju živote tijekom razdoblja ekstremnih vrućina, Europska unija smatra da oni nisu dugoročno rješenje.
Razlog je to što klima-uređaji troše velike količine energije, dodatno opterećuju elektroenergetsku mrežu i povećavaju rizik od nestanka električne energije, a ujedno doprinose emisijama stakleničkih plinova.
Osim toga, klima-uređaji pojačavaju takozvani učinak urbanog toplinskog otoka. Topli zrak koji uređaji izbacuju u okoliš zadržava se među betonskim i asfaltnim površinama te se kasnije ponovno oslobađa, dodatno povećavajući temperaturu u gradovima.
Jedno od mogućih rješenja je centralizirani sustav hlađenja. U tom se sustavu rashlađena voda proizvodi u središnjem postrojenju, a zatim se podzemnom mrežom cijevi distribuira do okolnih zgrada.
“Centralizirani sustavi hlađenja donose jasne koristi gradovima koji žele zaštititi javno zdravlje i smanjiti emisije. Takvi sustavi omogućuju učinkovito hlađenje svih vrsta zgrada, troše manje energije od pojedinačnih klima-uređaja te mogu koristiti lokalne izvore energije s niskim emisijama ugljika, poput morske ili riječne vode, geotermalne energije ili otpadne topline”, navodi Europska komisija.
Prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti, svi gradovi s više od 45.000 stanovnika obvezni su izraditi lokalne planove grijanja i hlađenja. Zbog toga se sve više europskih gradova odlučuje za razvoj ovakve infrastrukture, koja je tijekom 2023. porasla za više od tri posto.
Marseille koristi more za grijanje i hlađenje
Francuski Marseille koristi toplinsku energiju Sredozemnog mora za grijanje i hlađenje zgrada. Grad već ima dvije mreže, Massileo i Thassalia, koje se sastoje od ukupno 4,4 kilometra cjevovoda. Morska voda povezana je s toplinskim pumpama koje zgradama osiguravaju grijanje, hlađenje i toplu vodu.
Takav sustav smanjio je emisije ugljikova dioksida u proizvodnji energije za čak 80 posto u odnosu na fosilna goriva.
Nakon naglog razvoja podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, Marseille sada istražuje mogućnost iskorištavanja otpadne topline iz tih centara za grijanje stambenih i poslovnih zgrada tijekom zime.
Pariz koristi vodu iz Seine
Mreža Fraîcheur de Paris jedan je od najvećih europskih sustava centraliziranog hlađenja. Čak 120 kilometara podzemnih cijevi prenosi rashlađenu vodu iz rijeke Seine do oko 850 zgrada, među kojima je i muzej Louvre.
Umjesto pojedinačnih klima-uređaja, zgrade koriste izmjenjivače topline. Unutarnji sustav hlađenja predaje toplinu hladnoj vodi iz mreže, koja se potom vraća u postrojenje gdje se ponovno hladi.
Prema podacima Europske unije, sustav ostvaruje energetsku učinkovitost veću od 100 posto, smanjuje potrošnju električne energije za 35 posto, emisije rashladnih plinova za 90 posto, uporabu kemikalija za 80 posto te emisije ugljikova dioksida za 50 posto.
Barcelona se bori protiv učinka urbanog toplinskog otoka
Španjolska već ima jednu od najvećih mreža klimatskih skloništa na svijetu. Tijekom toplinskih valova javne zgrade poput knjižnica i muzeja građanima nude besplatnu pitku vodu i rashlađeni prostor, čime se smanjuje potreba za pojedinačnim klima-uređajima i štite najranjivije skupine stanovništva.
Ispod površine Barcelone nalazi se jedan od najvećih sustava distribucije toplinske energije u južnoj Europi.
Mrežu čine četiri paralelna cjevovoda, dva za toplu i dva za hladnu vodu, koji prenose energiju iz tri proizvodna postrojenja, od kojih jedno koristi morsku vodu za hlađenje.
Sustav može služiti i za grijanje i za hlađenje zgrada. Trenutačno je povezan sa 192 objekta, a prema podacima tvrtke Districlima, potrošnja energije iz fosilnih goriva smanjena je za čak 96 posto.
Beč razvija kružni sustav energije
U austrijskom Beču novi centar za centralizirano hlađenje na kampusu Medicinskog sveučilišta koristi rashladne uređaje koje pokreću električna energija i sustav daljinskog grijanja za proizvodnju hladne vode.
Sustav prikuplja višak topline iz unutrašnjosti zgrada pomoću toplinske pumpe te ga pohranjuje za grijanje tijekom zimskih mjeseci, stvarajući ono što Europska unija naziva “sezonski učinkovitim energetskim ciklusom”.
U usporedbi s klasičnim klima-uređajima, ovaj sustav svake godine smanjuje emisije ugljikova dioksida za oko 1.000 tona.
“Iz ovog centra povezivat ćemo mrežu centraliziranog hlađenja u središtu Beča s Općom bolnicom AKH i rashladnim centrom Spittelau”, rekao je Michael Strebl, izvršni direktor tvrtke Wien Energie.
“Ljeta postaju sve toplija, a potražnja za klimatski prihvatljivim hlađenjem stalno raste. Zato od 2007. godine kontinuirano širimo mrežu centraliziranog hlađenja. Do 2030. godine u ovaj projekt uložit ćemo ukupno 90 milijuna eura.”





