Opasniji od CO2, a sada i pod povećalom: Kreće lov na ‘nevidljivog ubojicu’, kazne su paprene
Prirodni plin se najvećim dijelom sastoji od metana, a koristi se i u kućanstvu (Foto: Pixabay)
Hrvatski sabor u petak je izglasao Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, čime se domaći propisi usklađuju s novim europskim pravilima usmjerenima na ograničavanje jednog od snažnijih stakleničkih plinova.
Iako se europska Uredba već izravno primjenjuje u svim državama članicama, ovim se zakonom prvi put jasno uređuje tko je nadležan za provedbu, kako će se provoditi nadzor te koje su kazne za nepoštivanje obveza.
Predstavljajući zakon u Saboru, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar naglasio je da je riječ o važnom koraku u provedbi klimatske politike.
Nakon ugljičnog dioksida, metan je ključni plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju, a pritom ima znatno jači učinak zadržavanja topline. Upravo zato njegovo smanjenje smatra se jednim od najučinkovitijih načina za brzo usporavanje klimatskih promjena.
Energetski sektor
Novi zakon posebno se usmjerava na energetski sektor, odnosno na emisije povezane s istraživanjem i eksploatacijom nafte i plina, njihovim transportom i skladištenjem, kao i napuštenim bušotinama i rudnicima.
Najčešći uzroci emisija su curenja, odzračivanje i spaljivanje plina. Operatorima se nameće obveza sustavnog mjerenja i praćenja emisija, otkrivanja i sanacije curenja te redovitog izvještavanja uz neovisnu provjeru podataka.
Ministarstvo gospodarstva određeno je kao središnje tijelo za provedbu i prikupljanje podataka, dok će nadzor provoditi Državni inspektorat i Ministarstvo unutarnjih poslova. Odgovornost za točnost podataka i provedbu mjera primarno snose energetske tvrtke i uvoznici fosilnih goriva.
Neizbježne emisije
Zakon predviđa i novčane kazne, od 5.000 do 50.000 eura za lakše prekršaje, dok za teže povrede, poput neprovođenja mjera ili nezakonitog ispuštanja metana, kazne mogu doseći i 250.000 eura, uz dodatne dnevne penale do uklanjanja nepravilnosti.
U saborskoj raspravi istaknuto je da se emisije u potpunosti ne mogu izbjeći, ali da ih je moguće značajno smanjiti uz jasna pravila i nadzor.
Zakon je dio šire europske politike u okviru Zelenog plana i paketa „Spremni za 55 posto“, a Hrvatska se njime dodatno približava cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu.







