Stižu hitne promjene na računima za struju? EU pokreće plan za ublažavanje energetskog šoka
Žarulja (Foto: Pexels)
Čelnici Europske unije razmatraju mogućnost preispitivanja poreza, naknada za elektroenergetsku mrežu i troškova ugljika koji su uključeni u cijenu energije, kako bi se brzo pomoglo industrijama pogođenima visokim troškovima. Rasprava dolazi u trenutku kada napadi u Hormuškom tjesnacu potresaju energetska tržišta.
Kako visoki troškovi energije i dalje opterećuju industriju i smanjuju gospodarsku konkurentnost, Europska komisija planira zaštititi energetski intenzivne industrije od rasta cijena električne energije. Prema dokumentu o kojem su raspravljali europski čelnici, a u koji je imao uvid Euronews, razmatraju se izmjene nacionalnih poreza, mrežnih naknada i troškova vezanih uz emisije ugljika.
Industrije koje troše velike količine energije, poput kemijske, čelične i aluminijske industrije, već dulje vrijeme traže od EU-a da reagira na rast cijena električne energije i plina. Njihovi su zahtjevi dodatno pojačani nakon što su cijene energije dodatno porasle nakon napada koje su na Iran pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Prema dokumentu Komisije, cijene električne energije za industriju u Europskoj uniji u prvoj polovici 2025. bile su više nego dvostruko veće nego u SAD-u i Kini. Cijene plina bile su još nepovoljnije te su dosezale čak četiri puta višu razinu nego u Sjedinjenim Državama.
Važan sastanak
Predložene mjere trebale bi se razmatrati na sastanku Europskog vijeća zakazanog za 19. i 20. ožujka.
Uoči tog sastanka reagirala je i talijanska premijerka Giorgia Meloni. Ona je 4. ožujka lokalnim medijima poručila da je Rim spreman povećati poreze kompanijama koje ostvaruju prekomjernu dobit zbog rasta cijena plina povezanog s krizom na Bliskom istoku.
„Učinit ćemo sve što možemo kako bismo zaustavili špekulacije. Spremna sam reagirati, ako bude potrebno, čak i povećanjem poreza kompanijama koje bi mogle špekulirati cijenama putem računa za energiju“, izjavila je Meloni.
KONČAR ‘uselio’ na poznati fakultet: Budućim inženjerima nude se prilike koje se ne odbijaju
Tri ključna područja
Istodobno su u Bruxellesu europski čelnici identificirali tri ključna područja na koja bi se moglo djelovati kako bi se kratkoročno ublažio rast cijena energije.
Prvo se odnosi na nacionalne poreze na električnu energiju, koji se među državama članicama EU-a znatno razlikuju i u nekim slučajevima dosežu i do 22 posto. U pojedinim zemljama ti porezi čine oko deset posto ukupnog računa za energiju.
Druga tema rasprave bit će mrežne naknade, odnosno troškovi infrastrukture koja se koristi za prijenos električne energije. Za industrijske potrošače one u prosjeku čine oko 18 posto računa za električnu energiju.
Treće područje odnosi se na troškove emisija ugljika povezane s proizvodnjom električne energije, koji za industrijske korisnike čine oko 11 posto ukupnog računa za struju.
Financijska pomoć industriji
Postojeća pravila EU-a već omogućuju državama članicama da pruže financijsku potporu tvrtkama koje se suočavaju s visokim cijenama električne energije, osobito onima u energetski intenzivnim sektorima. U određenim programima države mogu pokriti do polovice veleprodajne cijene električne energije za takve industrije, pod uvjetom da kompanije ulažu u čišće tehnologije ili fleksibilnost elektroenergetske mreže.
Reforme europskog tržišta električne energije provedene 2024. godine uvele su i nove instrumente za stabilizaciju cijena, poput ugovora za razliku (CfD) i dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA). Njihov je cilj smanjiti ovisnost cijena električne energije o cijenama plina te poduzećima omogućiti predvidljivije troškove energije.
No predstavnici industrije tvrde da ti mehanizmi zasad ne daju očekivane rezultate.
„Argumenti kojima se brani trenutačna energetska kriza isti su kao i prije četiri godine, uz jednu razliku: nijedno od obećanih rješenja, poput PPA ugovora, CfD mehanizama, većeg udjela obnovljivih izvora ili jače međusobne povezanosti mreža, nije dalo rezultate“, rekao je Federico Benito Donà iz European Steel Association.
Globalni poremećaji
Čelnici EU-a upozoravaju i da je snažna ovisnost Unije o uvozu fosilnih goriva jedan od ključnih razloga pritiska na cijene energije. Oko 67 posto ukupne potrošnje energije u EU-u i dalje dolazi iz fosilnih goriva, od kojih se većina uvozi.
Zbog toga je Europska unija posebno izložena globalnim poremećajima i naglim promjenama cijena, što se pokazalo i u aktualnim napetostima na Bliskom istoku koje su poremetile pomorske rute kroz Hormuški tjesnac i izazvale nestabilnost na svjetskim energetskim tržištima.
Kako se približava rasprava europskih čelnika, glavni izazov ostaje pronaći ravnotežu između hitne pomoći industriji i dugoročnih politika koje bi ubrzale prijelaz na čišće i cjenovno pristupačnije izvore energije.







