Ovi radnici će dobiti naknadu od 29.000 eura: Pogledajte tko je sve obuhvaćen novim zakonom
Ispred tvornice Salonit (Foto: Nikola Brboleza / CROPIX)
Ministrica Marija Vučković u ponedjeljak je predstavila izmjene zakona kojima bi se proširio krug radnika tvornica Plobest i Salonit koji imaju pravo na obeštećenje zbog izloženosti azbestu. Prema prijedlogu, dodatnih oko 400 radnika moglo bi ostvariti pravo na naknadu od 29.100 eura, koja bi se isplaćivala tijekom četiri godine, dok je prva rata planirana krajem 2026. godine.
Izmjene zakona bit će upućene u javno savjetovanje, a cilj im je omogućiti naknadu i onim radnicima koji su bili izloženi azbestu, ali do sada nisu bili obuhvaćeni postojećim zakonskim rješenjem.
„Riječ je o pojedinačnoj naknadi od 29.100 eura, a u ovom trenutku možemo predvidjeti da je riječ o još približno u Salonitu i Plobestu oko 400 radnika. Znači, ukupni učinak je oko 10 ili 11 milijuna eura, no to je prijedlog“, rekla je Vučković na konferenciji za novinare.
Sredstva za isplatu naknada osigurat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Pravo nasljeđivanja
Ministrica je naglasila kako predložene izmjene predstavljaju nastavak napora Vlade da se poboljša položaj radnika koji su tijekom rada bili izloženi azbestu, materijalu povezanom s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. Poručila je da je riječ o društvenoj i političkoj odluci države da dodatno pomogne tim radnicima, s obzirom na narušeno zdravlje, smanjenu kvalitetu života i veći rizik od siromaštva.
Prema predloženim rješenjima, pravo na naknadu bit će moguće naslijediti, a kao pravni temelj zadržava se uvjet najmanje pet godina izloženosti azbestu.
Kod radnika Plobesta, pojasnila je ministrica, petogodišnja izloženost azbestu više se neće promatrati isključivo od 8. listopada 1991. godine. Izloženost je mogla nastati i ranije, pod uvjetom da je radnik na taj datum bio zaposlen u tvrtki.
U slučaju radnika Salonita, predviđeno je da članovi obitelji preminulih radnika koji su imali pravo na naknadu mogu ostvariti pravo na nasljeđivanje, jednako kao što je to već omogućeno Zakonom o obeštećenju radnika Plobesta.
Moguće dodatne provjere saniranih lokacija
Na pitanje novinara o stanju bivše tvornice Salonit, za koju se tvrdi da i dalje sadrži azbest unatoč provedenoj sanaciji, ministrica je rekla da će se, ako bude potrebno, dodatno provjeriti lokacije koje su već sanirane.
Dodala je da je prema važećem Planu gospodarenja otpadom preostala još jedna lokacija za sanaciju, područje „Kosica“. Riječ je o projektu vrijednom oko četiri milijuna eura koji će se financirati sredstvima iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Početak radova očekuje se uskoro, a završetak sanacije planiran je do 2027. godine.
Novi pravilnici o otpadu i zaštiti prirode
Na konferenciji je predstavljeno i nekoliko drugih propisa koji se upućuju u javno savjetovanje. Načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Sanja Radović predstavila je nacrt Naputka o informacijskom sustavu gospodarenja otpadom. Njegova je svrha preciznije definirati vrste podataka i način njihove dostupnosti u sustavu.
Naputak detaljno uređuje rad ključnih dijelova informacijskog sustava, među kojima su elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO), registar djelatnosti gospodarenja otpadom, evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO), registar proizvođača s proširenom odgovornošću (RPPO) te različita tematska izvješća o gospodarenju otpadom.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer predstavio je i nacrt pravilnika o zaštiti i očuvanju Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Tim dokumentom detaljnije se propisuju mjere zaštite, korištenja i upravljanja tim zaštićenim područjem.
Odgovarajući na pitanje novinara o mogućem otvaranju kamenoloma u planiranom Parku prirode Zagorske gore, ministrica je poručila da bi u parkovima prirode trebale biti dopuštene samo djelatnosti koje su u skladu s načelima održivog upravljanja i razvoja, što prema njezinim riječima ne uključuje kamenolome.
Ipak, podsjetila je da se prema dosadašnjoj praksi postojeće djelatnosti mogu nastaviti dok god imaju važeće dozvole. Ako će se to pitanje dodatno regulirati, dodala je, pravila bi trebala vrijediti jednako za sve parkove prirode u Hrvatskoj.







