Bogatstva skrivena ispod leda Grenlanda: Pravi razlog težnje za pustom zemljom na rubu Arktika
Grenland (Foto: Pixabay)
Blaga koja se kriju ispod ledenog krajolika Grenlanda privlače pozornost već više od jednog stoljeća. No iako je Donald Trump najnoviji koji baca oko na to bogatstvo, pristup tim resursima i dalje ostaje velik izazov. Privlačnost najvećeg otoka na Zemlji neosporna je. Tijekom tisućljeća Grenland je očaravao posjetitelje – od Erika Crvenog, koji je prije više od tisuću godina ondje osnovao prvo europsko naselje, do savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu, koje su pristizale na njegove izolirane obale, piše BBC.
Zanimanje za Grenland ponovno raste jer je otok privukao pozornost američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sve veći spor oko njegovih prijetnji aneksijom tog golemog teritorija, koji je poluautonomna regija Danske, ujedinio je mnoge europske saveznike SAD-a protiv njega. Danska premijerka čak je upozorila da bi svaki pokušaj zauzimanja Grenlanda silom, što Trump nije isključio, značio kraj NATO-saveza. Napetosti su visoke, a ulozi još viši.
No što je to u toj zaleđenoj, pustoj zemlji na rubu Arktika što je čini toliko poželjnom?
Veličina Grenlanda
Detaljna kartiranja i istraživanja koja se provode više od stoljeća otkrila su dokaze o važnim mineralnim resursima na Grenlandu, uključujući rijetke zemne elemente i kritične minerale potrebne za tehnologije zelene energije, kao i pretpostavljene rezerve fosilnih goriva. No unatoč nekontroliranom uzbuđenju oko grenlandske riznice, proces pronalaska, vađenja i transporta minerala i fosilnih goriva višeslojan je, multinacionalan i višedesetljetni izazov.
Na većini karata Grenland izgleda golem, gotovo veličine Afrike. Za to je kriva popularna Mercatorova projekcija, koja rasteže i povećava zemlje blizu polova. U stvarnosti, Grenland ima oko 2 milijuna četvornih kilometara, otprilike veličine Demokratske Republike Kongo. Diljem Zemlje tragovi i zapisi golemih vremenskih razdoblja pohranjeni su u geologiji.
Silovite vulkanske erupcije i sporo hlađenje magme, sudari kontinenata i rastezanja nalik karameli koja s vremenom otvaraju nove oceane, sve su te geološke predstave zapisane u stijenama. A staro kopno poput Grenlanda sadrži detaljnu dokumentaciju povijesti Zemlje.
Japan gradi najveći svjetski brod za prijevoz ukapljenog vodika
Povijest Grenlanda
„Povijest Grenlanda seže gotovo koliko i povijest bilo čega na svijetu“, objašnjava Kathryn Goodenough, glavna geologinja Britanskog geološkog zavoda. Nekada je Grenland bio dio većeg kontinenta koji je obuhvaćao dijelove današnje sjeverne Europe i Sjeverne Amerike. Prije oko 500 milijuna godina bio je dio superkontinenta smještenog između Europe i Sjeverne Amerike.
No Zemlja se stalno mijenja. Prije 60 do 65 milijuna godina superkontinent se počeo razdvajati, stvarajući rasjed koji se s vremenom otvorio u Sjeverni Atlantski ocean. Grenland se odvojio od Europe, pomicao se prema zapadu i čak prešao preko islandskog „vrućeg mjesta“, gdje se rastaljena lava iz dubine Zemljine kore uzdiže i potiče vulkansku aktivnost koja je oblikovala Island. Danas Grenland obuhvaća sve – od prekambrijskih temeljnih stijena do jučerašnjih ledenjačkih sedimenata, a sve to može skrivati niz vrijednih resursa.
Osim minerala, znanstvenici procjenjuju da Grenland ima goleme rezerve nafte i prirodnog plina. Od 1970-ih naftne i plinske tvrtke pokušavaju pronaći drevna ležišta uz obalu Grenlanda, no bez uspjeha. Ipak, geologija grenlandskog kontinentalnog pojasa pokazuje sličnosti s drugim arktičkim nalazištima fosilnih goriva. Grenland nalikuje čokoladnom jajetu – tvrdi vanjski rub okružuje unutrašnjost bijele, mekane mase. Veći dio otoka prekriven je sporopokretnim grenlandskim ledenim pokrovom koji se prema obali slijeva kroz niz izlaznih ledenjaka. Samo oko 20 % otoka bez leda čine krševite planine, litice izrezbarene fjordovima i poneki gradić s kućama jarkih boja.
Prve karte
„Istraživanje Grenlanda, osobito sjeveroistočnog dijela, bila je vruća tema prije 120 ili 130 godina“, kaže Thomas Find Kokfelt, viši istraživač u Geološkom zavodu Danske i Grenlanda (GEUS). Tada su otkriveni razni minerali i počeli su nicati rudnici. Godine 1850. u jugozapadnom Grenlandu otkriven je mineral kriolit, takozvani „led koji se nikada ne topi“, zbog vrlo visokog tališta. Doseljenici su ga počeli kopati nakon što su saznali da se koristi u proizvodnji sode bikarbone. Tijekom Drugog svjetskog rata rudnik Ivittuut opskrbljivao je saveznike kriolitom, važnim mineralom za proizvodnju aluminija koji se koristio u zrakoplovima.
Sustavno geološko kartiranje Grenlanda započelo je nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 20 godina pješačenja duž obale postalo je jasno da je kartiranje golem pothvat. „Ako podijelite sva područja Grenlanda bez leda, vjerojatno možete smjestiti 200 karata u mjerilu 1:100.000“, kaže Find Kokfelt. Kada su geolozi izračunali, shvatili su da bi im tim tempom trebalo 200 godina. Stoga su se preorijentirali na grublju razlučivost i početkom 2000-ih dovršili prve geološke karte Grenlanda.
Od tada GEUS usavršava karte, prelazeći na detaljniju razinu. Do danas su geolozi dovršili 55 karata u većem mjerilu te su se posvetili i kartiranju ispod leda. Nedavno je Find Kokfelt, zajedno s geofizičarima, izradio kartu geoloških provincija, velikih regija s prepoznatljivim obilježjima, ispod ledenog pokrova. Te provincije također daju naznake o mogućim mineralima, iako, kao i prve karte, zahtijevaju dodatno usavršavanje s više podataka.
Gotovo svi novi automobili registrirani u Norveškoj prošle godine bili su potpuno električni
Kritični materijali
Kritični minerali su materijali koji održavaju svjetsko gospodarstvo, ali ih je sve teže pronaći. Posebno su važni za prijelaz na čistu energiju. Naime, stručnjaci procjenjuju da bi se potražnja za mineralnim i metalnim resursima mogla učetverostručiti do 2040. godine kako bi se zadovoljile potrebe energetskih tehnologija. Sve, od baterija za električna vozila do vjetroturbina i solarnih panela, zahtijeva kritične minerale.
Iako se mnogi od tih minerala već eksploatiraju u Kini i Africi, postoje razlozi za razmatranje novih lokacija, uključujući geopolitiku, transport, pristupačnost i ekonomiju. Anne Merrild, voditeljica održivosti i planiranja na Sveučilištu Aalborg u Danskoj, ističe da kako se rudnici u drugim regijama iscrpljuju, „ležišta na Arktiku postaju zanimljivija“.
Iako je vjerojatno da Grenland sadrži kritične minerale, nije jasno je li njihova eksploatacija ekonomski isplativa. Tu nastupa istraživanje. „Mineralna istraživanja spadaju među najzahtjevnije i najrizičnije pothvate u rudarstvu“, kaže Simon Jowitt, ravnatelj Centra Ralph J. Roberts za istraživanja i ekonomsku geologiju na Sveučilištu Nevada u Renu. Napominje da se od svakih 100 istraživačkih projekata tek jedan pretvori u rudnik. Ako istraživanja pokažu potencijal, u prosjeku je potrebno još oko 10 godina od otkrića do proizvodnje. „Sve ovisi o lokaciji, infrastrukturi, dozvolama i drugim uvjetima kako bi se osiguralo odgovorno rudarenje“, kaže Jowitt.
Prerada minerala
Grenland ima izrazit nedostatak infrastrukture. Naime, izvan gradova nema cesta ni željeznica. „Kretanje nije jednostavno, ne možete voziti terensko vozilo preko grenlandskog terena“, kaže Jowitt. Putuje se brodom ili zrakoplovom, a ne automobilom. Nedostatak infrastrukture mogao bi predstavljati ozbiljan izazov za rudarske projekte. Prerada minerala također može biti problematična. Za razliku od zlata, koje se nalazi u čistom obliku, rijetki zemni elementi vezani su uz složene minerale, objašnjava Goodenough. „Ta su ležišta vrlo teška za preradu i često su usko povezana s uranom ili drugim elementima koje možda ne želite kopati.“
Ako je mineral povezan s radioaktivnim tvarima, rudnik može biti zatvoren prije nego što se obradi ijedan gram. Godine 2021. Grenland je donio zakon kojim ograničava udio urana u iskopanim resursima, što je zaustavilo razvoj rudnika rijetkih zemnih elemenata u južnom Grenlandu. Trenutačni parlament odražava zabrinutost Grenlanđana zbog dugoročnih posljedica rudarstva. Tri povijesna rudnika na Grenlandu prouzročila su znatnu štetu okolišu, osobito vodama oko otoka. Merrild objašnjava da se otpadna stijena dijeli na jalovinu i taložni mulj. „Taložni mulj je najzagađeniji ostatak, dok se jalovina smatra manje štetnom“, kaže. Zbog toga se jalovina odlagala uz rijeke i obale. No ta jalovina nije bila bezopasna.
„Razina teških metala u nekim je slučajevima bila vrlo visoka“, kaže Merrild. Znanstvenici su pronašli povišene koncentracije metala u svemu, od pauka i lišajeva do riba i školjkaša u blizini rudnika. Hladne temperature i niska slanost oko Grenlanda znatno su usporile oporavak okoliša, a posljedice su i danas vidljive, 50 godina kasnije. „Oštećenje voda znači oštećenje cijelog prehrambenog sustava Grenlanđana i njihove mogućnosti života temeljenog na ribolovu i lovu“, kaže Merrild.
Kina ‘rastura’ na području čiste energije, u SAD-u procvat elektrana na ugljen
Paradoks
Klimatske promjene snažno pogađaju Arktik. Temperature rastu gotovo četiri puta brže nego u ostatku svijeta. Nove procjene pokazuju da Grenlandski ledeni pokrov gubi 30 milijuna tona leda na sat. Iako će povlačenje leda otkriti više stijena, Merrild napominje da topljenje nije glavni pokretač povećanog interesa za istraživanja, jer taj proces traje dugo.
Opseg arktičkog morskog leda smanjuje se posljednjih pet desetljeća. To stvara neobičan paradoks za Grenland. Naime, toplija klima donosi promjene ekosustava, porast razine mora i poremećaje oceanskih struja, ali i otvaranje arktičkih pomorskih prolaza, što olakšava transport kritičnih minerala potrebnih za zelene tehnologije koje bi, nadaju se, trebale usporiti klimatske promjene.
Merrild, koja je odrasla na Grenlandu i ondje i dalje radi, kaže da Grenlanđani nisu protiv rudarstva, ali imaju zabrinutosti. Jedna od njih odnosi se na zemljište. Na Grenlandu država posjeduje i upravlja zemljištem u ime stanovnika. „U tom smislu, svi posjeduju zemlju i nitko je ne posjeduje“, objašnjava. Zatvorena, privatna rudarska područja stoga su kulturna anomalija, a dozvole i ograničenja pristupa moraju se pažljivo regulirati.
Kako bi se potaknula suradnja s međunarodnim tvrtkama i izbjegle pogreške, Merrild smatra da Grenlanđane treba uključiti u rudarske projekte od početka do kraja. „Ljudi to vide kao priliku, ali žele sudjelovati u razvoju, biti suvlasnici i dio planiranja projekta“, kaže.
Hoće li Grenland postati novo „Divlje zapadno“ područje? Danska premijerka Mette Frederiksen i njezini europski saveznici, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Njemačku, kažu da je to na Grenlanđanima. No međunarodni interes za njihov otok vjerojatno neće jenjavati u skorije vrijeme.
Dugotrajni interes SAD-a za rudarenje na Grenlandu
Grenland je golem, najveći je otok na svijetu, i posjeduje znatno, još neiskorišteno mineralno bogatstvo. Američki predsjednik Donald Trump sada je ponovno pokazao interes za preuzimanje kontrole nad tim teritorijem. No to nije prvi put da su Sjedinjene Američke Države pokušale steći Grenland, autonomni teritorij pod danskom upravom.
• 1867.: Tadašnji američki državni tajnik William Seward iznio je ideju o aneksiji Grenlanda, zajedno s Islandom.
• 1910.: Tadašnji američki veleposlanik u Danskoj, Maurice Francis Egan, ponudio je danskoj vladi razmjenu – Grenland u zamjenu za Nizozemske Antile i filipinski otok Mindanao.
• 1946.: Tadašnji američki državni tajnik James Byrnes iznio je prvu ponudu za kupnju otoka u iznosu od 100 milijuna dolara u zlatnim polugama – što danas vrijedi približno 1,5 milijardi dolara (oko 1,3 milijarde funti).
• 2019.: Trump je prvi put pokazao interes za kupnju Grenlanda, što je danska premijerka Mette Frederiksen brzo odbacila, nazvavši prijedlog „apsurdnim“.
Šveđani sele cijeli jedan grad: ‘Nova lokacija mogla bi biti i 10 stupnjeva hladnija’






