Znanstvenici objavili zastrašujuću prognozu za proizvodnju hrane: Ova karta točno otkriva koja će područja prva ostati bez prinosa
Predviđeni pad poljoprivredne produktivnosti zbog klimatskih promjena (Foto: CADI)
Tim znanstvenika iz Instituta za ekonomsku analizu (IAE), koji djeluje u sklopu Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC), u Barceloni je razvio platformu CADI koja može predvidjeti kako će klimatske promjene postupno smanjivati sposobnost planeta za proizvodnju hrane do 2100. godine.
Model daje procjene u mreži rezolucije od 9,3 × 9,3 kilometra, a pokazuje da će unutrašnjost Španjolske biti znatno pogođenija od kantabrijske obale.
CADI, odnosno Climate-Induced Agricultural Decline Index (Indeks pada poljoprivredne produktivnosti uzrokovan klimatskim promjenama), uspoređuje koliko bi pojedina površina mogla proizvoditi u različitim klimatskim uvjetima, uz pretpostavku da se na njoj i dalje uzgajaju isti usjevi kao 2020. godine. Na taj način izdvojen je isključivo utjecaj klime, bez utjecaja ljudskih odluka o promjeni kultura ili prilagodbi poljoprivredne proizvodnje.

Stanje 2001. godine (Foto: CADI)
Kako funkcionira model
Platformu CADI razvili su Laura Mayoral i Hannes Mueller, koji su povezani i s Barcelonskom školom ekonomije, u suradnji s Centrom za istraživanje ekonomske politike (CEPR), britanskim Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodnom inicijativom usmjerenom na sukobe povezane s gospodarskim krizama.
Model se temelji na dvama glavnim izvorima podataka: povijesnim podacima o poljoprivrednim prinosima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) te klimatskim podacima europskog programa Copernicus.
Na temelju tih podataka istraživači su analizirali promjene između razdoblja od 1981. do 2000. i od 2001. do 2020. godine, a zatim su, koristeći scenarije Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), izradili projekcije razvoja poljoprivredne produktivnosti do kraja stoljeća.
Ključna pretpostavka modela jest da se ne provode nikakve mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Cilj je procijeniti što bi se dogodilo kada bi jedina promjena bila klima, dok bi sve ostalo ostalo nepromijenjeno.

Stanje predviđeno 2100. godine (Foto: CADI)
Dobitnici i gubitnici, pa i unutar Španjolske
Podaci koji se odnose na već zabilježene promjene, a ne na buduće projekcije, pokazuju da je jedna od šest svjetskih poljoprivrednih površina tijekom posljednja dva desetljeća izgubila više od 10 posto svojeg potencijala za proizvodnju u usporedbi s prethodnim dvadesetogodišnjim razdobljem.
Ti gubici nisu ravnomjerno raspoređeni. Najveće posljedice bilježe tropska područja, dok pojedine regije na višim geografskim širinama bilježe povećanje poljoprivrednog potencijala. Međutim, budući da su ta područja polazila s vrlo niske razine proizvodnje, postotni rast ne znači i znatno veću proizvodnju hrane.
I u Europi se potvrđuje poznati obrazac podjele između sjevera i juga. Skandinavija, Škotska i alpske regije povećavaju poljoprivredni potencijal, dok jug kontinenta bilježi njegov pad.
Ni Španjolska nije iznimka, no razlike su izražene i unutar same zemlje.
Kako objašnjava Hannes Mueller, kantabrijska obala, Galicija i Pireneji ostvaruju povećanje produktivnosti, dok veći dio unutrašnjosti i središnjeg istoka Pirenejskog poluotoka bilježi pad, pri čemu su na pojedinim područjima gubici posebno veliki. Drugim riječima, isti obrazac koji se vidi na globalnoj razini preslikava se i unutar granica Španjolske.
Što to znači za buduće generacije
Danas oko 15 posto svjetskog stanovništva živi na područjima gdje je poljoprivredni potencijal već pao za najmanje pet posto.
Ako se globalno zatopljenje nastavi srednje visokim tempom, uz dodatni porast prosječne temperature od oko 2,1 Celzijev stupanj do sredine stoljeća, između 2041. i 2060. godine gotovo polovica svjetskog stanovništva mogla bi živjeti na područjima pogođenima takvim padom poljoprivrednog potencijala.
Model također pokazuje da će problem biti izrazito koncentriran. Samo pet posto tropskih područja već sada čini 35 posto svih zabilježenih gubitaka, a očekuje se da će do sredine stoljeća tek četvrtina država snositi između 85 i 90 posto ukupne globalne štete.
Istraživači upozoravaju i na aspekt koji se često zanemaruje. Čak i ondje gdje poljoprivredna produktivnost raste, mogu nastati nove napetosti jer će biti potrebno preusmjeriti zemljište, vodne resurse i ulaganja prema novim područjima unutar iste države. To može izazvati sukobe između regija koje se dosad nisu natjecale za iste resurse.
Studija upozorava i na dodatnu nepravdu. Zemlje koje su tijekom povijesti najmanje pridonijele emisijama stakleničkih plinova među najizloženijima su gubitku poljoprivrednog potencijala, a očekuje se da će se taj jaz dodatno povećavati.
Alat za planiranje prilagodbe
Autori ističu da vrijednost platforme CADI nije samo u procjeni budućih rizika nego i u njezinoj praktičnoj primjeni.
Platforma omogućuje pravodobno prepoznavanje područja kojima će biti potrebna pomoć u prilagodbi klimatskim promjenama kroz:
- uvođenje novih poljoprivrednih kultura
- primjenu novih tehnologija
- premještanje poljoprivredne proizvodnje na pogodnija područja
- usmjeravanje financijskih i drugih resursa prije nego što pad prinosa dovede do smanjenja prihoda u ruralnim sredinama,
- povećane nesigurnosti opskrbe hranom ili prisilnih migracija stanovništva zbog nedostatka drugih mogućnosti.
Na platformi je moguće pregledati projekcije u dvadesetogodišnjim razdobljima od 2020. do 2100. godine te istražiti kako će se, prema različitim scenarijima, mijenjati poljoprivredna proizvodnja i klimatski uvjeti u pojedinim regijama svijeta.






