Spas od paklenih vrućina krije opasnu zamku: Znanstvenici upozoravaju na posljedice klima uređaja
Paklene vrućine diljem Europe (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)
Analitičari u području energetike tvrde da su solarna energija i klimatizacijski uređaji “komplementarne tehnologije”, no postavlja se pitanje dovodi li sve veća potreba za rashlađivanjem Europe do novih klimatskih problema.
Nagli rast korištenja solarne energije u Europi omogućuje kućanstvima sate “besplatnog” rada klima uređaja, što donosi prijeko potrebno olakšanje tijekom posljednjeg toplinskog vala.
Ovoga tjedna ekstremno visoke temperature zahvatile su velik dio kontinenta, uzrokujući velike poremećaje i desetke smrtnih slučajeva. Meteorološke prognoze upozoravaju da se toplinski val pomiče prema istoku te prijeti velikim dijelovima srednje Europe.
Nova analiza energetskog instituta Ember pokazuje da je prosječna kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu sa solarnim panelima na krovu tijekom toplinskog vala proizvela dovoljno električne energije za napajanje klima uređaja pet sati dnevno, piše portal Euronews.
No može li klimatizacija uopće biti ekološki prihvatljiva, čak i kada se napaja sunčevom energijom?
Koliko su klima uređaji štetni za okoliš?
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), sustavi za hlađenje prostora, u koje spadaju prvenstveno klima uređaji, ali i ventilatori, 2022. godine potrošili su oko 2.100 teravatsati (TWh) električne energije. To predstavlja približno sedam posto ukupne svjetske proizvodnje električne energije te godine.
Dio te električne energije i dalje se proizvodi iz fosilnih goriva, zbog čega se klimatizacija često smatra značajnim izvorom emisija ugljikova dioksida. IEA procjenjuje da je hlađenje prostora 2022. godine uzrokovalo oko milijardu tona emisija CO₂ nastalih potrošnjom električne energije, odnosno gotovo tri posto ukupnih svjetskih emisija CO₂.
Iako se taj udio možda ne čini velikim, stručnjaci predviđaju da bi se broj klima uređaja u svijetu mogao utrostručiti tijekom sljedećih trideset godina i dosegnuti čak 5,5 milijardi uređaja, kako klimatske promjene budu dodatno podizale temperature.
Europska unija, u kojoj je korištenje klima uređaja još uvijek znatno manje nego primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama, prema procjenama će do 2050. imati više od 275 milijuna klima uređaja. Posljednji toplinski val u Francuskoj, tijekom kojeg su u utorak, 23. lipnja, srušeni temperaturni rekordi, ponovno je otvorio političku raspravu o tradicionalnom otporu prema klimatizaciji.
Staklenički plinovi
U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je proteklih dana također pogođeno ekstremnim vrućinama, Odbor za klimatske promjene (Climate Change Committee) pozvao je vladu da ulaže u klimatizaciju, ali i druge načine rashlađivanja, poput ozelenjavanja i stvaranja prirodnog hlada, osobito u školama i drugim ključnim javnim ustanovama.
Neovisna procjena klimatskih rizika za Ujedinjeno Kraljevstvo iz 2026. godine procjenjuje da će u scenariju globalnog zatopljenja od 2 °C aktivno hlađenje biti potrebno u oko 22 posto svih zgrada.
Brojna istraživanja potvrđuju da klima uređaji tijekom toplinskih valova spašavaju živote. Izvješće Lancet Countdown iz 2021. procjenjuje da su rashladni uređaji 2019. godine spriječili gotovo 200.000 prijevremenih smrti.
No veća potražnja znači i veće emisije stakleničkih plinova.
Početkom ove godine istraživači sa Sveučilišta u Birminghamu upozorili su da bi, prema najnepovoljnijem scenariju razvoja emisija, klimatizacija do 2050. godine mogla proizvoditi više ugljikova dioksida nego što danas godišnje emitiraju Sjedinjene Američke Države.
“Solarna energija i klimatizacija prirodno se nadopunjuju”
Ipak, globalni procvat solarne energije mogao bi spriječiti takav razvoj događaja zamjenjujući električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva čistim izvorima energije.
“Solarna energija i klimatizacija komplementarne su tehnologije jer imaju sličan sezonski obrazac korištenja, iako se klima uređaji intenzivnije koriste kasnije tijekom dana”, navodi Ember.
“Prosječna kućna solarna elektrana na krovu u Ujedinjenom Kraljevstvu 21. i 22. lipnja proizvela je oko 15 kWh električne energije, što odgovara približno pet sati rada klimatizacijskog sustava za cijelo kućanstvo snage 3 kW.”
Izvješće dodaje da je 1,9 milijuna britanskih kućanstava sa solarnim panelima tijekom svakog dana toplinskog vala proizvelo dovoljno električne energije za oko deset milijuna sati rada klima uređaja na sunčevu energiju.
Učinak klimatizacije na emisije stakleničkih plinova
Utjecaj klimatizacije na okoliš ne proizlazi samo iz potrošnje električne energije. Klima uređaji koriste posebne kemijske spojeve, rashladna sredstva, koja apsorbiraju toplinu iz unutrašnjosti prostora i otpuštaju je u vanjski okoliš.
Rashladni plinovi poput hidrofluorougljikovodika (HFC) i hidroklorofluorougljikovodika (HCFC) izrazito su snažni staklenički plinovi koji mogu zadržavati tisućama puta više topline u atmosferi od ugljikova dioksida.
Prema podacima platforme Our World in Data, emisije stakleničkih plinova povezane s klimatizacijom 2022. godine iznosile su oko 1,75 milijardi tona ekvivalenta CO₂, što predstavlja 3,2 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova.
Današnji klima uređaji sve su energetski učinkovitiji te troše manje električne energije i koriste rashladna sredstva s manjim klimatskim utjecajem. Međutim, IEA procjenjuje da se u svijetu i dalje kupuju uređaji koji su u prosjeku dvostruko manje učinkoviti od najboljih modela dostupnih na tržištu.
Razlog mogu biti viši početni troškovi, osobito u zemljama s nižim prihodima, ali i nedovoljna informiranost potrošača. U prosječnom kućanstvu u Ujedinjenom Kraljevstvu ugradnja klima uređaja stoji oko 2.500 britanskih funti (oko 2.900 eura) po prostoriji.
Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo postupno ukidaju fluorirane plinove i zamjenjuju ih prirodnim rashladnim sredstvima, poput ugljikovodika (primjerice propana) i ugljikova dioksida, koji imaju znatno manji utjecaj na klimu. Međutim, zbog zapaljivosti propana njegova je ugradnja tehnički zahtjevnija.
U Europskoj uniji zabrana fluoriranih plinova u manjim samostalnim klima uređajima trebala bi stupiti na snagu do 2032. godine, dok će ostale vrste sustava uslijediti do 2035. Potpuno ukidanje HFC plinova na tržištu EU planirano je do 2050. godine.
Učinak urbanog toplinskog otoka
Bez obzira na energetsku učinkovitost uređaja, svaki klima uređaj preuzima toplinu iz unutrašnjosti zgrade i ispušta je u okoliš, čime dodatno pojačava učinak urbanog toplinskog otoka.
Riječ je o pojavi u kojoj se toplina zadržava između visokih zgrada te je upijaju velike površine asfalta i betona karakteristične za gradove, nakon čega se ponovno oslobađa u atmosferu. Zbog toga su veliki gradovi često znatno topliji od okolnih ruralnih područja.
Prema podacima europske službe Copernicus za klimatske promjene (C3S), središta Londona i Pariza tijekom noći redovito bilježe temperature koje su oko 4 °C više nego u okolnim ruralnim područjima.
“Kako globalne temperature nastavljaju rasti, postoji opasnost da uđemo u svojevrsnu utrku u naoružanju, u kojoj se pokušaji zaštite od ekstremnih vrućina pretvaraju u dodatno pogoršavanje problema”, upozorava profesor Yuli Shan sa Sveučilišta u Birminghamu.
“Svijet mora što prije prijeći na čišće i učinkovitije tehnologije hlađenja te istodobno osigurati pravedan pristup rashlađivanju, posebno za najranjivije skupine stanovništva.”






