Nije sve u mesu: Otkrivena zabluda koju svi radimo u trgovini
Meso (Foto: Pexels)
Iako sve više potrošača želi birati hranu koja manje šteti okolišu, novo istraživanje pokazuje da većina ljudi zapravo ima pogrešnu sliku o tome što je doista održivo. Rezultati upućuju na niz ukorijenjenih zabluda koje mogu dovesti do potpuno suprotnih odluka od onih koje bi smanjile ekološki otisak.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Nottinghamu pokazuje da ljudi često precjenjuju štetnost prerađene hrane, dok istodobno podcjenjuju utjecaj nekih “zdravih” namirnica.
Primjerice, mnoge je sudionike iznenadilo koliko proizvodnja govedine opterećuje okoliš u usporedbi s drugim vrstama mesa, ali i činjenica da pojedini biljni proizvodi, poput orašastih plodova, mogu imati velik utjecaj zbog intenzivne potrošnje vode.
Pojednostavljena pravila ne funkcioniraju
Problem, tvrde istraživači, leži u načinu na koji ljudi procjenjuju hranu. Većina se oslanja na jednostavne podjele, poput one na biljnu i životinjsku prehranu ili na razinu prerade hrane. Takva logika često vodi pogrešnim zaključcima.
Iako je općenito točno da proizvodi životinjskog podrijetla imaju veći utjecaj na okoliš, razlike unutar te skupine mogu biti ogromne. Govedina, primjerice, višestruko opterećuje okoliš u odnosu na piletinu. S druge strane, ni sva biljna hrana nije jednako “zelena”, jer neki proizvodi zahtijevaju velike količine vode ili energije za uzgoj i obradu.
Znanstvenici naglašavaju da se stvarni utjecaj hrane procjenjuje analizom životnog ciklusa, koja obuhvaća sve faze, od proizvodnje i transporta do pakiranja i otpada. Upravo takav sveobuhvatan pristup često je daleko od percepcije prosječnog potrošača.
Eksperiment s kupcima otkrio dosljedne pogreške
U istraživanju je sudjelovalo 168 ispitanika iz Ujedinjenog Kraljevstva koji su trebali rangirati proizvode iz supermarketa prema njihovom utjecaju na okoliš. Rezultati su pokazali jasne obrasce pogrešnog procjenjivanja.
Sudionici su sustavno precjenjivali utjecaj visoko prerađene hrane, dok su podcjenjivali proizvode čija proizvodnja zahtijeva velike resurse. Kada su im potom prikazane stvarne znanstvene procjene, mnogi su priznali da su njihova očekivanja bila pogrešna.
Zanimljivo je da su ispitanici pokazali spremnost na promjenu prehrambenih navika nakon što su dobili točne informacije, što upućuje na to da problem nije u nedostatku volje, nego u nedostatku razumljivih podataka.
Oznake kao rješenje
Autori istraživanja smatraju da bi uvođenje jasnih i jednostavnih oznaka o utjecaju hrane na okoliš moglo pomoći potrošačima da donose informiranije odluke.
Jedna od ideja je sustav ocjenjivanja, sličan energetskim oznakama na kućanskim aparatima, koji bi brzo i pregledno pokazivao koliko je neki proizvod opterećujući za okoliš.
Takav pristup mogao bi smanjiti jaz između znanstvenih spoznaja i svakodnevnih odluka u trgovini. Jer, kako pokazuje ovo istraživanje, dobra namjera bez točnih informacija često nije dovoljna.
Između percepcije i stvarnosti
Zaključak istraživanja je jasan: iako svijest o održivoj prehrani raste, percepcija i dalje značajno odstupa od stvarnosti. Bez boljeg informiranja i jasnijih smjernica, potrošači će teško moći donositi odluke koje doista pridonose zaštiti okoliša.
U vremenu kada prehrambeni sustav ima velik utjecaj na klimatske promjene i prirodne resurse, razumijevanje onoga što jedemo postaje jednako važno kao i sam izbor hrane.







