Biljni ‘imunitet’ u bočici: Može li novi održivi fungicid spasiti francuska vina od klimatskog sloma?
Vinova loza (Foto: Pexels)
Francusku vinsku krizu potresa porast pepelnice i plamenjače, no fungicid biljnog podrijetla mogao bi donijeti rješenje. Vinarima je pružen tračak nade nakon gubitka jedne od najvažnijih sigurnosnih mreža u industriji.
Prošle godine Francuska je povukla odobrenje za 19 fungicida na bazi bakra na koje su se poljoprivrednici uvelike oslanjali kako bi zaštitili urod od plijesni i gljivičnih bolesti. Ti se proizvodi više ne smiju kupovati ni prodavati od 15. siječnja. Nakon toga poljoprivrednici imaju još samo godinu dana da potroše preostale zalihe.
Agencija za sigurnost hrane Anses navodi da se odluka temelji na potencijalnim zdravstvenim rizicima za radnike u vinogradima, unatoč tvrdnjama industrije da se toksične razine nikada nisu koristile. Europska unija produljila je odobrenje za uporabu bakra do sredine 2029. godine. Odluka Anses-a predstavlja ozbiljnu prijetnju razinama proizvodnje vina u Francuskoj te ugrožava industriju koja je već posegnula za trajnim krčenjem vinove loze.
Godine 2024. zemlja je zabilježila jednu od najmanjih berbi u ovom stoljeću, pri čemu je ukupni prinos pao za 18 posto u odnosu na 2023. Francuski statističko-prognozni odjel Ministarstva poljoprivrede i hrane potvrdio je da plamenjača pogađa većinu vinogradarskih područja i uzrokuje „velike” gospodarske gubitke.
Jesu li klimatske promjene krive za problem s plijesni u Francuskoj?
Zagrijavanje potaknuto klimatskim promjenama stvorilo je ozbiljan problem s vodom za francuske vinare, osobito nakon što su tijekom niza toplinskih valova prošlog ljeta zabilježene ekstremne temperature do 43 °C. Mnoge su regije zbog toga zapale u sušu i bile prisiljene oslanjati se na navodnjavanje. Kako se zalihe podzemnih voda smanjuju, taj proces postaje sve skuplji, osobito za velike proizvođače.
Rast temperatura, u kombinaciji s promijenjenim obrascima oborina i većom vlagom, stvara idealne uvjete za širenje bolesti. Plamenjača, konkretno, zahtijeva kišu kako bi rasla, širila se i zarazila biljke. Pepelnica, iako također voli vlagu, ne zahtijeva vodu te može napredovati i u sušim uvjetima.
To znači da se u mnogim vinogradarskim područjima diljem Europe produžilo razdoblje povećanog pritiska bolesti. Stručnjaci upozoravaju da su zaraze sve češće i nepredvidljivije, što zahtijeva intenzivnije praćenje i često povećanu uporabu pesticida.
Upravo je zato Sean Smith, izvršni direktor britanske tehnološke tvrtke Eden Research, razvio „održivu i provedivu” alternativu bakrenim pesticidima, koja je upravo dobila odobrenje za uporabu na francuskom tržištu.
Velika opasnost za Europu: Otkrivena prijetnja koja može pogoršati postojeće bolesti
Kako Mevalone može biti rješenje francuske vinske krize
Edenovo rješenje je jedinstveni biofungicid temeljen na aktivnim tvarima biljnog podrijetla pod nazivom Mevalone. „Te aktivne tvari biljke prirodno proizvode kao dio svojeg ‘imunološkog sustava’, a Eden koristi čiste verzije tih molekula kako bi formulirao proizvode koji djeluju protiv mnogih istih bolesti koje su se prije suzbijale bakrenim fungicidima”, rekao je Smith za Euronews Green.
„Molekule biljnog podrijetla obično imaju manji ugljični otisak jer, poput drva, njihova proizvodnja uključuje potrošnju CO₂ od strane biljaka tijekom rasta.”
Fungicidi na bazi bakra smatraju se proizvodima s većim ugljičnim otiskom po hektaru, od faze proizvodnje do izlaska s gospodarstva, u usporedbi s većinom suvremenih sintetskih fungicida, ponajprije zato što zahtijevaju znatno veće doze i više prolazaka prskalicama.
Ključ održive poljoprivrede
Smith ističe da će Mevalone također pridonijeti razvoju regenerativne poljoprivrede i održivih poljoprivrednih praksi pod pritiskom klimatskih promjena.
„Regenerativna poljoprivreda oslanja se na uporabu poljoprivrednih inputa s minimalnim štetnim učinkom, poput gnojiva i pesticida”, objašnjava. „Edenovi su proizvodi dokazano brzo razgradivi u okolišu, pa je njihova postojanost vrlo ograničena.”
Visoko postojani pesticidi, koji se ponekad svrstavaju u tzv. vječne kemikalije (PFAS), dokazano narušavaju zdravlje tla i dodatno opterećuju ekosustav. Nakon dobivanja regulatornog odobrenja u Francuskoj, Mevalone bi mogao postati jedna od rijetkih održivih opcija za vinogradare u zaštiti uroda. Mogao bi biti ključan u borbi protiv plijesni, čiji će se utjecaj s klimatskim promjenama samo pojačavati.
Mudri divovi oceana: Kako kitovi ‘uče’ dijeliti hranu i preživljavati klimatske promjene






