Trump želi Grenland zbog Kine: Mit ili stvarna prijetnja na Arktiku?
Grenland (Foto: Pixabay)
Američki predsjednik Donald Trump ponovno ističe kako bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland kako bi se spriječilo da padne pod kineski utjecaj. Ipak, analitičari dovode u pitanje tvrdnju da Kina predstavlja ozbiljnu prijetnju najvećem otoku na svijetu.
Prema mišljenju stručnjaka, Kina ima relativno ograničenu ulogu u arktičkoj regiji te je daleko od sile kakvom je prikazuje američki predsjednik, navodi agencija France Presse. Unatoč Trumpovim tvrdnjama da bi Grenland bez američkog utjecaja bio okružen kineskim podmornicama i razaračima, stvarna kineska prisutnost na Arktiku vrlo je skromna.
„Grenland nije preplavljen kineskim i ruskim brodovima. To su besmislice”, izjavio je Paal Sigurd Hilde s Norveškog instituta za obrambene studije.
Arktičke operacije
Ograničena vojna prisutnost Kine blago je porasla u drugim dijelovima Arktika, ponajprije kroz suradnju s Rusijom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. „Jedini način na koji Kina može steći značajniji utjecaj na Arktiku jest putem Rusije”, istaknuo je Hilde.
Dvije zemlje sve češće provode zajedničke arktičke i obalne operacije, uključujući i zajedničke ophodnje strateških bombardera tijekom 2024. godine.
Kina raspolaže i ograničenom flotom ledolomaca opremljenih malim podmornicama za kartiranje morskog dna, kao i satelitima za promatranje Arktika. Peking tvrdi da su te aktivnosti isključivo znanstvene prirode.
Nuklearna fisija i fuzija: Koja je razlika i što je energija budućnosti?
Raste li kineski utjecaj?
Takve aktivnosti mogu predstavljati „potencijalnu sigurnosnu prijetnju ako kineska vojska ili s njom povezani akteri uspostave trajnu prisutnost u regiji”, smatra Helena Legarda iz berlinskog Mercator instituta za kineske studije.
„Kina ima jasne ambicije proširiti svoj utjecaj u regiji koju vidi kao sve važnije područje geopolitičkog nadmetanja”, dodala je. Kina je 2018. godine pokrenula inicijativu Polarni put svile, arktičku inačicu projekta Pojas i put, te je postavila cilj da do 2030. postane „velika polarna sila”, navodi France Presse.
Uspostavila je znanstveno-istraživačke centre na Islandu i u Norveškoj, dok su kineske tvrtke ulagale u projekte poput ruskog LNG-a i švedske željezničke infrastrukture.
Pritisak na saveznike
Prema Legardi, nadmetanje s Kinom oko sirovina i trgovačkih ruta na Arktiku moglo bi ugroziti europske interese.
Međutim, Kina u posljednje vrijeme ne uspijeva ostvariti sve svoje planove. Odbijeni su njezini pokušaji kupnje napuštene pomorske baze na Grenlandu, kao i zračne luke u Finskoj.
Sjedinjene Države već dulje vrijeme vrše pritisak na saveznike da odbiju suradnju s kineskim tvrtkama. Tako je Grenland 2019. godine isključio Huawei iz razvoja 5G mreže. Zbog toga Kina sve više ulaže u Rusiju, osobito u njezine sirovine i luke na sjevernoj obali.
Povratak ugljena: Emisije stakleničkih plinova u SAD-u ponovno rastu
Što Kina želi?
Prema podacima Američke geološke službe, Grenland raspolaže osmim najvećim nalazištima rijetkih minerala u svijetu, ključnih za moderne tehnologije poput električnih vozila i vojne opreme. Iako Kina dominira globalnom proizvodnjom tih elemenata, njezini pokušaji pristupa grenlandskim nalazištima zasad su ograničenog uspjeha.
Projekt povezan s Kinom u području Kvanefjelda zaustavila je 2021. godine grenlandska vlada zbog ekoloških razloga, dok je drugo nalazište na jugu otoka 2024. prodano tvrtki sa sjedištem u New Yorku, nakon američkog lobiranja.
„Prije desetak godina u Danskoj i SAD-u postojao je strah da bi rudarske investicije, višestruko veće od BDP-a Grenlanda, mogle dovesti do snažnog kineskog utjecaja. No te se investicije nikada nisu ostvarile”, rekao je Jesper Willaing Zeuthen, profesor na Sveučilištu u Aalborgu. Prema njegovim riječima, Peking je u novije vrijeme „smanjio interes jer je diplomatska cijena takvog angažmana postala previsoka”.
Promjena pomorskih ruta
Kina putem Polarnog puta svile nastoji uspostaviti kraću vezu s Europom preko Arktika, koji zbog topljenja leda postaje sve dostupniji za brodski promet. Kina i Rusija u listopadu su dogovorile zajednički razvoj Sjeverne morske rute (NSR) duž ruske sjeverne obale.
Jedan kineski brod prošle je godine Arktikom stigao do Velike Britanije za 20 dana, što je dvostruko brže nego klasičnom rutom kroz Sueski kanal. Takva ruta mogla bi značajno promijeniti globalni pomorski promet i smanjiti kinesku ovisnost o Malajskom prolazu.
Ipak, brodovi moraju biti posebno prilagođeni plovidbi kroz led, magla otežava navigaciju, a vremenski uvjeti su izrazito nepovoljni. Zbog toga su kineski brodovi prošle godine samo 14 puta prošli NSR-om, uglavnom prevozeći ruski plin.
Alternativna mogućnost je i sjeverozapadni prolaz kroz kanadski arhipelag, koji bi mogao smanjiti rizik rusko-kineske dominacije u tom području. Sjeverna morska ruta ne prolazi uz Grenland, pa stoga ne može biti temelj Trumpovih tvrdnji o kineskim brodovima uz grenlandske obale. Zeuthen zaključuje da ne postoje pokazatelji kineske vojne aktivnosti u blizini Grenlanda. „Vrlo je teško utvrditi da ondje postoje ozbiljni sigurnosni problemi”, zaključio je.
Bogatstva skrivena ispod leda Grenlanda: Pravi razlog težnje za pustom zemljom na rubu Arktika






