Spustili se 3 kilometra pod more i pronašli bića nepoznata znanosti, prijeti im velika opasnost
Hobotnica Dumbo u blizini Lokijeva dvorca, spektakularnog područja na Arktiku s podmorskim vulkanima (Foto: Greenpeace)
Jednomjesečna ekspedicija na Arktiku otkrila je dubokomorske ekosustave na području koje Norveška razmatra za rudarenje morskog dna.
Tijekom mjesec dana međunarodni tim znanstvenika istraživao je morsko dno uz obalu Norveške. Daljinski upravljana podvodna vozila (ROV) istraživala su podmorske planine i hidrotermalne izvore, spuštajući se do dubine od čak 3.000 metara.
Njihova misija bila je prikupiti dokaze o rijetkim i iznimno osjetljivim morskim organizmima kojima prijete planovi za eksploataciju kritičnih minerala s morskog dna.
Ekspediciju je organizirao Greenpeace, a prijenos uživo pratilo je više od 450.000 ljudi putem društvenih mreža.
Među snimljenim vrstama našla se i rijetka hobotnica Dumbo, koja je ujedno bila i svojevrsna maskota ekspedicije. Znanstvenici su prikupili više od 400 uzoraka morskih spužvi te identificirali nekoliko vrsta za koje se vjeruje da su dosad nepoznate znanosti.
Spori oporavak
Anne Helene Tandberg, istraživačica sa Sveučilišta u Bergenu koja je sudjelovala u ekspediciji, ističe da se dubokomorski ekosustavi iznimno sporo oporavljaju nakon poremećaja.
„Velik broj tih vrsta živi vrlo dugo i ima mali broj potomaka. Ako dođe do narušavanja njihova staništa, njihove mogućnosti oporavka vrlo su ograničene“, rekla je.
Dodaje kako klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Mnogi dubokomorski beskralježnjaci ovise o hladnoj i stabilnoj temperaturi mora te o vanjskom kosturu izgrađenom od kalcija, a oba su čimbenika ugrožena zbog zagrijavanja i zakiseljavanja oceana.
„Duboko more, iako nam se čini dalekim, već danas trpi ozbiljne posljedice“, upozorava Tandberg.
Žestoke rasprave
Područje obuhvaćeno istraživanjem norveška je vlada 2024. godine otvorila za dubokomorsko rudarenje. Međutim, istraživanja su privremeno zaustavljena najmanje do 2029. nakon protivljenja ekoloških udruga, znanstvenika, ribarskih zajednica i oporbenih stranaka u Norveškoj.
Zagovornici rudarenja morskog dna, među kojima su pojedine vlade i rudarske kompanije, tvrde da se na morskom dnu nalaze značajne zalihe kritičnih minerala, poput kobalta, nikla i rijetkih zemnih elemenata. Ti su minerali ključni za proizvodnju baterija, električnih vozila i drugih zelenih tehnologija, a njihovo iskorištavanje moglo bi smanjiti pritisak na kopnene izvore sirovina. Upravo se tim argumentom Norveška vodi u razvoju vlastitih nalazišta na morskom dnu.
S druge strane, morski biolozi i organizacije za zaštitu prirode upozoravaju da su ekološki rizici još uvijek nedovoljno istraženi te da bi posljedice mogle biti nepovratne. Ističu i kako na kopnu još postoje dovoljne zalihe potrebnih minerala, zbog čega traže uvođenje moratorija na rudarenje sve dok se njegov utjecaj na okoliš ne istraži temeljitije.
U međuvremenu se nastavljaju međunarodni pregovori o pravilima rudarenja na morskom dnu pod okriljem Međunarodne uprave za morsko dno Ujedinjenih naroda.
Za znanstvenike koji su sudjelovali u arktičkoj ekspediciji prioritet je prikupiti što više dokaza prije donošenja bilo kakve odluke. Uzorci i snimke prikupljeni tijekom istraživanja analizirat će se u narednim mjesecima, a očekuje se da će rezultati poslužiti kao temelj za prijedloge proglašenja novih zaštićenih morskih područja u norveškim vodama.






