Himalaju pogodila ‘snježna suša’: Ugrožene su dvije milijarde ljudi
Himalaja (Foto: Pixabay)
Znatno manje snijega pada na Himalaji tijekom zime, zbog čega su mnogi dijelovi planinskog lanca ostali goli i stjenoviti u razdoblju kada bi trebali biti prekriveni snijegom, upozoravaju meteorolozi.
Prema njihovim podacima, većina zima u posljednjih pet godina zabilježila je količine snijega ispod prosjeka u odnosu na razdoblje od 1980. do 2020. godine. Porast temperatura dodatno pogoršava situaciju jer se i ono malo snijega koji padne vrlo brzo topi.
Na nižim nadmorskim visinama sve češće pada kiša umjesto snijega, što je barem djelomično posljedica globalnog zatopljenja, navode Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) i druga znanstvena izvješća, piše BBC.
Snježna suša
Istraživanja pokazuju da se u mnogim dijelovima Himalaje tijekom zime javlja takozvana „snježna suša“, odnosno izrazit manjak snježnih oborina.
Ubrzano topljenje ledenjaka uzrokovano globalnim zatopljenjem već je dugo jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju indijske savezne države u području Himalaje, kao i druge zemlje regije. Smanjene zimske snježne oborine dodatno pogoršavaju stanje, ističu stručnjaci.
Upozoravaju da smanjenje količine leda i snijega neće promijeniti samo izgled Himalaje, već će snažno utjecati i na živote stotina milijuna ljudi te na brojne ekosustave u regiji.
Tužan razlog: Poznato zašto leptiri sve više slijeću na ljude
Snježni otop
Kako temperature rastu u proljeće, snijeg nakupljen tijekom zime se topi, a otopljena voda puni riječne sustave. Taj snježni otop ključan je izvor vode za rijeke i potoke, osiguravajući pitku vodu, navodnjavanje i proizvodnju hidroenergije.
Osim što ugrožava opskrbu vodom, manjak zimskih oborina, kiše u nizinskim područjima i snijega u planinama, povećava i rizik od šumskih požara zbog sušnih uvjeta, upozoravaju stručnjaci.
Nestajanje ledenjaka i smanjenje snježnog pokrivača također destabiliziraju planine jer led i snijeg djeluju poput vezivnog materijala koji održava stijene na okupu. Posljedica su sve češće prirodne nepogode poput odrona, klizišta, pucanja ledenjačkih jezera i razornih bujičnih tokova.
Bez oborina
Indijski meteorološki zavod zabilježio je da u prosincu gotovo u cijeloj sjevernoj Indiji nije bilo oborina, ni kiše ni snijega. Prema procjenama Zavoda, postoji velika vjerojatnost da će mnoga područja sjeverozapadne Indije, uključujući savezne države Uttarakhand i Himachal Pradesh te savezne teritorije Jammu i Kašmir i Ladakh, između siječnja i ožujka zabilježiti čak 86 posto manje oborina u odnosu na dugoročni prosjek.
Dugoročni prosjek oborina temelji se na mjerenjima tijekom 30 do 50 godina, a za sjevernu Indiju u razdoblju od 1971. do 2020. iznosio je 184,3 milimetra.
Meteorolozi ističu da ovako velik pad oborina nije jednokratan događaj. Znanstvenik Kieran Hunt sa Sveučilišta u Readingu navodi da različiti skupovi podataka jasno pokazuju smanjenje zimskih oborina na zapadnoj i dijelovima središnje Himalaje. Istraživanje objavljeno 2025. godine, koje je obuhvatilo podatke od 1980. do 2021., potvrdilo je taj trend.
Alarmantno izvješće: Toplina svjetskih oceana na povijesnom maksimumu
Izolirani događaji
Podaci europskog sustava ERA-5 pokazuju da je količina snijega u sjeverozapadnoj Himalaji u posljednjih pet godina pala za 25 posto u odnosu na dugoročni prosjek. Sličan trend bilježi se i u Nepalu, gdje su meteorolozi izvijestili da od listopada gotovo nije bilo oborina, a sušne zime ponavljaju se već pet godina zaredom.
Iako su u nekim zimama zabilježene obilne snježne padaline, stručnjaci naglašavaju da je riječ o izoliranim i ekstremnim događajima, a ne o ravnomjerno raspoređenim oborinama kakve su bile u prošlosti.
Prema izvješću Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina (ICIMOD), zima 2024./2025. zabilježila je najnižu postojanost snijega u posljednje 23 godine, gotovo 24 posto ispod normale. Četiri od posljednjih pet zima imale su ispodprosječnu postojanost snijega u regiji Hindu Kuš – Himalaja.
Dvostruki problem
Znanstvenici upozoravaju da snježni otop čini oko četvrtine ukupnog godišnjeg dotoka vode u 12 glavnih riječnih slivova regije, a poremećaji u snježnom pokrivaču ugrožavaju sigurnost opskrbe vodom za gotovo dvije milijarde ljudi.
Kao jedan od glavnih razloga smanjenih zimskih oborina navodi se slabljenje zapadnih poremećaja – niskotlačnih sustava koji iz Sredozemlja donose hladan zrak i oborine. Meteorolozi smatraju da su ti sustavi postali slabiji i pomaknuti sjevernije, zbog čega donose manje vlage s Arapskog mora.
Znanstvenici još istražuju sve uzroke ovog trenda, no jedno je već jasno. Himalajska regija suočava se s dvostrukim problemom. Dok ledenjaci i ledena polja ubrzano nestaju, količina zimskog snijega također se smanjuje, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za cijelu regiju.
Zanimanje budućnosti: Traže se stručnjaci, školovanje traje tri godine






