Stiže ‘čudesni materijal’ za presušene otoke: Otkriven uređaj koji proizvodi stotine litara vode iz suhog zraka
Ibiza (Foto: Pixabay)
Europski turistički otoci suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom vode. Može li tehnologija koja prikuplja vodu iz suhog zraka biti rješenje?
Kada su bunari na njegovom imanju na Ibizi presušili, Hashem Arouzi iz prve je ruke osjetio razmjere europske vodne krize, piše Euronews.
Britanski poduzetnik krenuo je u potragu za rješenjem, ne samo za sebe nego i za tisuće stanovnika otoka kojima zalihe vode nestaju zbog suše, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i prodora morske vode u vodonosnike.
„Samo na Ibizi postoji više od 15.000 nekretnina koje nisu priključene na javnu vodoopskrbnu mrežu i same moraju osigurati vodu”, kaže Arouzi. „Bunari koji su ih dosad opskrbljivali vodom presušuju.”
Dostava vode cisternama trenutačno pruža privremeno rješenje, no sada presušuju čak i akumulacije iz kojih se te cisterne pune.
Postrojenja za desalinizaciju sve češće spašavaju nekretnine priključene na vodovodnu mrežu, dok kuće izvan mreže ostaju bez odgovarajućeg rješenja.
„To odražava globalni problem. Diljem svijeta milijuni kućanstava nisu priključeni na vodovodnu mrežu i suočavaju se s nestašicom vode, a postojeće metode prikupljanja vode teško funkcioniraju u izrazito suhim područjima”, kaže Arouzi.
Upravo zato uređaji koji iz zraka mogu proizvoditi pitku vodu, čak i u vrućim i suhim klimatskim uvjetima, mogli bi postati rješenje koje spašava živote.

Prikaz uređaja Ahbstra ARK za prikupljanje vode iz zraka u hotelskom okruženju. © Ahbstra
Primjena tehnologije za prikupljanje vode nagrađene Nobelovom nagradom
Već sljedeće godine vile i hoteli izvan vodovodne mreže na Mediteranu i Balearima mogli bi povećati svoje zalihe vode pomoću upravo takve tehnologije.
Tvrtka Ahbstra, klimatsko-tehnološki startup Hashema Arouzija, danas je u Barceloni predstavila uređaj ARK, sustav koji se jednostavno priključuje i, prema tvrdnjama tvrtke, može iz zraka proizvesti do 500 litara vode dnevno.
Njegova ključna prednost temelji se na revolucionarnoj molekularnoj kemiji koja je 2025. godine nagrađena Nobelovom nagradom za kemiju.
Riječ je o metalno-organskim okvirima (Metal-Organic Frameworks ili MOF), materijalima posebne molekularne strukture s iznimno velikom unutarnjom površinom. Samo jedan gram tog materijala ima površinu usporedivu s cijelim nogometnim igralištem.
Ovu su tehnologiju tijekom više desetljeća razvijala trojica znanstvenika: Susumu Kitagawa sa Sveučilišta u Kyotu u Japanu, Richard Robson sa Sveučilišta u Melbourneu u Australiji i Omar M. Yaghi sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyju.

Prikaz rada uređaja (Foto: Ahbstra)
Kako funkcionira prikupljanje vode pomoću MOF materijala?
Zahvaljujući velikim šupljinama kroz koje molekule mogu ulaziti i izlaziti, MOF materijali mogu se koristiti za uklanjanje onečišćujućih tvari iz vode, ali i za izdvajanje ugljikova dioksida ili vodene pare iz zraka.
Klasični uređaji za proizvodnju vode iz zraka rade poput odvlaživača zraka. Zrak hlade do temperature pri kojoj dolazi do kondenzacije. Međutim, kada je vlažnost zraka niska, točka rosišta dodatno se snižava pa je potrebno mnogo energije da bi se zrak dovoljno ohladio.
MOF materijali rade na drukčijem principu. Oni ne kondenziraju vlagu nego adsorbiraju molekule vode na svojoj površini. Na taj način mogu izravno vezati vodenu paru čak i iz zraka vrlo niske vlažnosti, bez potrebe za energetski zahtjevnim hlađenjem.
Za oslobađanje prikupljene vode u tekućem obliku potrebna je tek umjerena količina topline.
Yaghijeva tvrtka Atoco u veljači 2026. predstavila je prvi svjetski uređaj za prikupljanje vode iz zraka temeljen na MOF tehnologiji, a narudžbe će biti otvorene tijekom ove godine.
Ti uređaji, veličine približno brodskog kontejnera, mogu proizvesti do 1.000 litara vode dnevno koristeći samo toplinsku energiju iz okoliša. Mogli bi biti od velike pomoći zajednicama pogođenima prirodnim katastrofama, ali i podatkovnim centrima kojima su potrebne velike količine vode, pri čemu koriste otpadnu toplinu.

Uređaj ARK razvijan je tijekom šest godina sustavnog istraživanja i razvoja (Foto: Ahbstra)
Kako bi ‘čudesni materijal’ mogao ublažiti nestašicu vode
„Godinama se o MOF materijalima govorilo kao o ‘čudesnom materijalu’ koji je na korak od velikih ekoloških primjena, od prikupljanja vode do hvatanja ugljikova dioksida”, kaže Arouzi.
Dosad je problem bila velika potrošnja energije koja je otežavala njihovu širu primjenu.
Tvrtka Ahbstra tvrdi da je taj izazov riješila patentiranim reaktorom sa suspendiranim česticama (Suspended Particle Reactor), koji omogućuje kruženje zraka kroz granule MOF materijala u fluidiziranom stanju kako bi se povećala njihova učinkovitost.
Uređaji stoje oko 150.000 britanskih funti, odnosno približno 175.000 eura, pa nisu jeftini. No njihovi proizvođači smatraju da bi mogli biti iznimno vrijedni za vlasnike nekretnina kojima prijeti pad vrijednosti ili čak napuštanje objekata zbog nesigurne opskrbe vodom.
Voda proizvedena uređajem ARK može se koristiti za nadopunjavanje bunara i cisterni ili se može izravno dovesti u kućni vodovodni sustav.
I Ahbstra i Atoco trenutačno razvijaju i manje sustave namijenjene proizvodnji manjih količina vode.
Dio cjelovitog pristupa upravljanju vodnim resursima
Ovoga ljeta uzastopni toplinski valovi i suše izazvali su ozbiljne nestašice vode u mnogim državama južne Europe. Prema podacima Europske agencije za okoliš, oko 30 posto stanovništva tog područja trajno je izloženo nestašici vode.
„Jasno je da se vremenski obrasci i količina oborina mijenjaju, što u mnogim područjima dovodi do sve češćih i dugotrajnijih suša”, kaže Richard Perkin, glavni tehnološki direktor tvrtke Ahbstra.
„Za rješavanje tog problema potreban je cjelovit pristup koji uključuje učinkovitije korištenje vode, njezinu ponovnu uporabu i unapređenje infrastrukture.”
No ako su brane ili bunari presušili, mogu se ponovno napuniti tek kada kiša padne na odgovarajućem području, bez obzira na to koliko se odgovorno upravlja postojećim zalihama vode.
„Zato je prikupljanje vode iz atmosfere nužan dio rješenja”, zaključuje Perkin.
Za sada još nisu objavljeni neovisni znanstveni podaci ni recenzirana istraživanja koja bi potvrdila stvarnu učinkovitost i dugotrajnost uređaja ARK u svakodnevnim uvjetima rada.






