Ulazimo u prijelomnu godinu za svjetske oceane: Formiraju se novi savezi država
Rudarenje u oceanu (Foto: Pexels)
Godina u koju ulazimo bit će godina suočavanja za svjetske oceane. Tu se prvenstveno misli na aktualne teme koje se tiču zaštite oceana, od Ugovora o otvorenim morima i dubokomorskog rudarenja do oceanskih summita i pomorske politike EU-a.
Dok je 2025. donijela velike pomake u upravljanju oceanima, 2026. predstavlja trenutak istine, kada obećanja o zaštiti najudaljenijih dijelova mora trebaju postati stvarnost. Donosimo pregled onoga što čeka naš plavi planet u nadolazećoj godini.
Od 17. siječnja 2026. udaljena mora izvan nacionalnih jurisdikcija više neće biti “Divlji zapad”, barem kada je riječ o njihovu pravnom statusu. Toga datuma na snagu stupa Ugovor o otvorenim morima, među upućenima poznat kao Sporazum BBNJ. On obećava temeljitu promjenu za neka od najdivljijih i najudaljenijih područja našeg planeta, gdje su se desetljećima, izvan dosega međunarodnog prava, događali ilegalni ribolov, kršenja ljudskih prava i ekološka razaranja.
Pohvale za sporazum
Zagovornici zaštite oceana, poput Tiaga Pitte e Cunhe, izvršnog direktora Zaklade Oceano Azul, ne štede pohvale za sporazum. „Svjedočimo svojevrsnom civilizacijskom iskoraku zaštite najvećeg dijela planeta“, rekao je za Euronews.
Kad je riječ o razmjerima i dosegu, to je točno. Otvorena mora čine više od dvije trećine svjetskih oceana, a do sada su bila neujednačeno regulirana kroz mozaik regulatornih tijela od kojih su neka pokrivala morsko dno ili kontinentalni pojas, a druga pomorski promet. Novi Ugovor o otvorenim morima nastoji zakrpati rupe u tom propusnom pravnom sustavu. Omogućuje uspostavu morskih zaštićenih područja u međunarodnim vodama, dijeljenje koristi od još neotkrivenih morskih genetskih resursa, obvezne procjene utjecaja na okoliš za potpisnice te jačanje kapaciteta zemalja u razvoju.
Godina 2026. ključna je jer će se tada održati prva Konferencija stranaka o oceanima (Ocean COP), vjerojatno kasnije tijekom godine, na kojoj će se uspostaviti institucije potrebne za provedbu Ugovora. „Postavljanje pravih institucija, iako možda nije osobito uzbudljivo, iznimno je važno“, kaže Liz Karan, direktorica programa upravljanja oceanima pri organizaciji Pew. Učinak bi trebao biti dugoročan. „Za razliku od nekih sporazuma iz proteklih desetljeća, Ugovor o otvorenim morima prilično je robustan; sadrži mnogo detalja, pa bi trebao postaviti temelje za desetljeća zaštite“, dodaje.
Okoliš u 2025.: Ilegalno odlaganje otpada goruća tema diljem Hrvatske
Neodržive aktivnosti
Europska komisija također napreduje s njegovim usvajanjem, s već pripremljenim nacrtom direktive koja treba osigurati da se Sporazum BBNJ provodi na učinkovit način. Dužnosnik Komisije rekao je za Euronews da EU mora osigurati da se sporazum „provodi na jedinstven način u cijeloj Uniji te da osigura jednake uvjete za sve države članice i dionike, uključujući znanost i ribarstvo“. Prijedlog je Europski parlament usvojio 13. studenoga 2025., a trenutačno se o njemu raspravlja na razini Vijeća.
Hoće li europski potrošači imati koristi od Ugovora već u 2026.? Vanya Vulperhorst, direktorica kampanja za ilegalni ribolov i transparentnost u organizaciji Oceana Europe, smatra da hoće. „Na otvorenim morima i dalje postoje pridneno koćarenje i neodržive aktivnosti“, kaže ona. „Uspostava zdravih i dobro upravljanih područja na otvorenim morima pomaže EU-u da konzumira održivije plodove mora.“
Iako su nade velike kada je riječ o novim morskim zaštićenim područjima, sumnje u provedbu i dalje postoje. „Međunarodno pravo nema međunarodnu policiju“, kaže Pitta e Cunha. „Ali uz pomoć satelita moguće je imenovati i posramiti prekršitelje, što prije nije bilo moguće.“ Čak su i morska zaštićena područja unutar nacionalnih teritorijalnih voda često izložena industrijskom ribolovu, zbog čega ih se pogrdno naziva „parkovima na papiru“.
Vulperhorst je među brojnim glasovima koji pozivaju europske čelnike da učine više. „Pozivamo EU da najprije bude uzor i pravilno zaštiti vlastita morska zaštićena područja kako bi postavila primjer za ona koja će se uspostaviti na otvorenim morima“, poručila je Euronewsu.
Dubokomorsko rudarenje
Rasprava o tome treba li dopustiti dubokomorsko rudarenje nastavit će se i u 2026., a očekuje se da će se sve više zemalja pridružiti četrdesetak država koje su toj praksi već odlučno rekle „ne“. Neke, poput Francuske, u potpunosti su je zabranile, dok su druge, poput Njemačke i Španjolske, uvele preventivnu pauzu. Hoće li se ova buduća industrija u sljedećih 12 mjeseci ugasiti ili opstati?
Ekološke organizacije naglašavaju da ono što se događa u dubokom moru ne ostaje samo tamo. Iako bi rudari mogli izvući vrijedne mineralne resurse s morskog dna, pritom bi poremetili znatno veće površine nego kopneni rudnici, uništavajući dosad neistražene ekosustave i zagađujući vodeni stupac otpadnim česticama. Pitta e Cunha je jasan po pitanju dubokomorskog rudarenja. „To je krajnja neodgovornost ljudske vrste“, kaže on.
Američki predsjednik Donald Trump ne dijeli to mišljenje te je u travnju 2025. potpisao izvršnu uredbu kojom se navodi da Sjedinjene Američke Države „moraju odmah poduzeti mjere za ubrzanje odgovornog razvoja mineralnih resursa morskog dna“. Stajalište Europske komisije o dubokomorskom rudarenju jest da se ta aktivnost zabrani „dok se znanstvene praznine ne popune na odgovarajući način“. „Važno je biti oprezan dok se ne dokaže da rudarenje ne uzrokuje štetne učinke“, rekao je izvor iz Komisije za Euronews.
Vruća tema
Ovo bi pitanje moglo završiti i na sudu. Mineralima bogate ravnice otvorenog mora pod upravom su Međunarodne uprave za morsko dno Ujedinjenih naroda, u okviru Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS). Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu ratificirale tu konvenciju. Ako Amerikanci započnu rudarenje morskog dna u međunarodnim vodama, to bi se moglo smatrati kršenjem međunarodnog prava.
Međunarodna uprava za morsko dno godinama vodi pregovore o regulaciji dubokomorskog rudarenja, no do sada nisu dogovorena nikakva pravila. Pregovori će se nastaviti u 2026., a sve više glasova poziva Upravu da zauzme čvrst stav protiv rudara. Jedan od novih argumenata jest da se specifični minerali i rijetki zemni elementi koji se nalaze u dubokomorskim ležištima mogu dobiti recikliranjem, manje destruktivnim kopnenim rudarenjem ili jednostavno zamijeniti drugim, dostupnijim elementima u budućim tehnologijama.
Drugi je da su neki veliki potrošački brendovi i investitori javno izjavili kako neće ulagati u minerale dobivene dubokomorskim rudarenjem niti ih koristiti. U svakom slučaju, to je tema koju će u 2026. vrijediti pomno pratiti, jer se savezi država sve jasnije oblikuju u tabore „za“ i „protiv“.
Oceanski summiti
Velike međunarodne konferencije posvećene oceanima posljednjih su godina prolazile mirnije nego one o klimatskim promjenama, a Konferencija UN-a o oceanima održana 2025. u Nici u Francuskoj okupila je 64 šefa država i vlada.
Na globalnoj razini postoji konsenzus da sustavi koji održavaju život na našem planetu ovise o zdravim oceanima te se očekuje da će pitanja oceana i dalje rasti na multilateralnoj agendi. Dodatni poticaj jest i činjenica da se zaštita oceana uklapa u političke vremenske okvire, jer se u strogo zaštićenim područjima riblji fond i morski život mogu oporaviti za manje od pet godina.
Klimatske promjene i degradacija prirode i dalje oblikuju svaku raspravu o upravljanju oceanima te će vjerojatno biti ključne teme na konferenciji Our Ocean Svjetskog instituta za resurse (WRI), koja će se održati u Keniji 16. lipnja 2026. Budući da se konferencija prvi put održava u jednoj afričkoj zemlji, može se očekivati snažan fokus na budućnost obalnih zajednica, rasprave o jačanju bioraznolikosti te prilagodbi učincima klimatskih promjena, poput porasta razine mora i ekstremnih vremenskih pojava.
Postignut važan dogovor za Hrvatsku: Za dvije godine čeka nas velika uloga
Zakon o oceanima
Europskim promatračima bliže, pozornost će biti usmjerena na napredak u vezi s Paktom EU-a za oceane. Najavljen 2025., cilj mu je objediniti politike vezane uz oceane, poput jačanja plavog gospodarstva, obnove oceana i osiguravanja pomorske sigurnosti. Pakt će u konačnici dovesti do donošenja Zakona o oceanima 2027., koji predstavlja reviziju Direktive o prostornom planiranju morskog područja.
Ekološke organizacije nadaju se da će tim zakonom konačno biti zabranjeno pridneno koćarenje u obalnim područjima te uvedene pravno obvezujuće odredbe za zaštitu 30 % europskih voda, od čega 10 % pod strogom zaštitom. Konačno, 2026. donijet će i stupanje na snagu novih zahtjeva iz Uredbe EU-a o kontroli ribarstva, koji će obvezati ribarske brodove duljine od 12 do 15 metara na ugradnju uređaja za praćenje te osigurati da se podaci o morskim plodovima digitalno prenose kroz cijeli opskrbni lanac.
Ljubitelji politike EU-a vezane uz oceane okupit će se na tjednim Europskim danima oceana, od 2. do 6. ožujka 2026. u Bruxellesu, kao i na Svjetskoj konferenciji o morskoj bioraznolikosti u Brugesu u Belgiji, od 17. do 20. studenoga 2026. Bit će to brojne prilike za raspravu o tome kako najbolje zaštititi, očuvati, obnoviti i obraniti naše zajedničke oceane od mnogostrukih pritisaka s kojima se suočavaju.





