Izdano hitno upozorenje o nekim kemikalijama dopuštenima u prehrani
Laboratorij (Foto: Pixabay)
Znanstvenici su izdali hitno upozorenje da neke od sintetskih kemikalija koje podupire sadašnji prehrambeni sustav uzrokuju porast stope raka, neuroloških razvojnih poremećaja i neplodnosti, dok istodobno narušavaju temelje globalne poljoprivrede.
Zdravstveni teret ftalata, bisfenola, pesticida i „vječnih kemikalija” (PFAS) iznosi do 2,2 bilijuna dolara godišnje (2200 milijardi dolara). Otprilike toliko iznose i profiti 100 najvećih javno uvrštenih svjetskih kompanija, stoji u izvješću objavljenom u srijedu.
Većina štete ekosustavima i dalje se ne vrednuje, navode autori, ali čak i usko računanje ekoloških posljedica, koje uključuje poljoprivredne gubitke i troškove ispunjavanja standarda sigurnosti vode za PFAS i pesticide, upućuje na dodatni trošak od 640 milijardi dolara, piše Guardian.
Četiri vrste kemikalija
Postoje i mogući utjecaji na ljudsku demografiju. Naime, izvješće zaključuje da bi, ako izloženost endokrinim disruptorima poput bisfenola i ftalata ostane na sadašnjoj razini, između 2025. i 2100. moglo biti 200 do 700 milijuna manje rođenih.
Izvješće su sastavili deseci znanstvenika iz institucija poput Instituta za preventivno zdravlje, Centra za okolišno zdravlje, Chemseca i brojnih sveučilišta u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući Sveučilište u Sussexu i Sveučilište Duke. Vodio ga je glavni tim iz Systemiqa, tvrtke koja ulaže u projekte usmjerene na ispunjenje ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog klimatskog sporazuma.
Autori navode da su se usredotočili na četiri vrste kemikalija jer su „među najrasprostranjenijima i najtemeljitije proučenima u svijetu, uz čvrste dokaze o štetnosti za ljudsko i ekološko zdravlje”.
Odvija se proces kakav Hrvatska još nije vidjela: Jednoj županiji prijeti potpuno uništenje
Poziv na buđenje
Jedan od članova tima, Philip Landrigan, pedijatar i profesor globalnog javnog zdravlja na Boston Collegeu, nazvao je izvješće „pozivom na buđenje”. “Svijet se uistinu mora probuditi i nešto poduzeti u vezi s kemijskim zagađenjem. Smatram da je problem kemijskog zagađenja jednako ozbiljan kao i problem klimatskih promjena”, upozorava Landrigan.
Izloženost ljudi i ekosustava sintetskim kemikalijama naglo je porasla nakon Drugog svjetskog rata, pri čemu se proizvodnja kemikalija povećala više od 200 puta od 1950-ih. Danas je na globalnom tržištu više od 350.000 sintetskih kemikalija.
Prije tri godine istraživači Stockholmskog centra za otpornost (SRC) zaključili su da je kemijsko onečišćenje premašilo „planetarne granice”, točku u kojoj ljudske promjene Zemljine biosfere izlaze iz stabilnog okvira posljednjih 10.000 godina u kojem se razvila moderna ljudska civilizacija.
Pogubno toksične za ljude
Za razliku od lijekova, industrijske kemikalije prolaze kroz vrlo malo sigurnosnih provjera prije nego se počnu koristiti, a malo se prati i njihov utjecaj nakon što se puste u optjecaj. Za neke se naknadno otkrilo da su pogubno toksične za ljude, životinje i ekosustave, ostavljajući vlade da snose posljedice.
Ovo izvješće procjenjuje utjecaj četiri skupine sintetskih kemikalija prisutnih u globalnoj proizvodnji hrane. Ftalati i bisfenoli se često koriste kao dodaci plastici, primjerice u ambalaži za hranu i jednokratnim rukavicama za pripremu hrane.
Pesticidi su temelj industrijske poljoprivrede. Velike monokulturne farme prskaju tisuće litara pesticida kako bi uklonile korov i kukce, a mnogi se usjevi tretiraju i nakon berbe kako bi ostali svježi.
Štetni učinci
PFAS kemikalije koriste se u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, poput masno-otpornog papira, spremnika za kokice i kartonskih kutija za sladoled, no nakupile su se u okolišu do te mjere da ulaze u hranu putem zraka, tla i zagađene vode. Sve su povezane sa štetnim učincima poput poremećaja endokrinog (hormonalnog) sustava, raka, urođenih mana, intelektualnih oštećenja i pretilosti.
Landrigan kaže da je tijekom svoje duge karijere u pedijatrijskom javnom zdravstvu svjedočio promjenama bolesti koje pogađaju djecu. „Količina bolesti i smrtnosti uzrokovanih zaraznim bolestima poput ospica, šarlaha ili velikog kašlja značajno je pala”, rekao je. „Nasuprot tome, bilježimo nevjerojatan porast nezaraznih bolesti. Nema jednog uzročnika… ali dokazi jasno upućuju na to da sve veća izloženost stotinama, možda i tisućama proizvedenih kemikalija predstavlja vrlo važan uzrok bolesti kod djece.”
Kaže da ga najviše brinu „kemikalije koje oštećuju razvoj dječjeg mozga i zbog kojih djeca postaju manje inteligentna, manje kreativna i manje sposobna doprinositi društvu tijekom cijelog života”.
Endokrini disruptori
“A druga skupina kemikalija koje me uistinu zabrinjavaju su endokrini disruptori”, dodao je. “Bisfenol je klasičan primjer. Ulazi u tijelo ljudi u svim životnim dobima, oštećuje jetru, mijenja metabolizam kolesterola i rezultira povišenim kolesterolom, većom stopom pretilosti i dijabetesa te posljedično većim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara”.
Na pitanje je li izvješće trebalo obuhvatiti i druge vrste kemikalija, Landrigan je rekao: “Rekao bih da je ovo samo vrh ledenog brijega. Riječ je o vrlo malom broju kemikalija, možda 20 ili 30, za koje imamo čvrste toksikološke podatke.
A ono što me doista plaši su tisuće kemikalija kojima smo svakodnevno izloženi, a o kojima ne znamo gotovo ništa. I sve dok jedna od njih ne izazove nešto očito, poput rađanja djece bez udova, nastavit ćemo se nesvjesno izlagati”.
Prosinac za mnoge može završiti jako loše: ‘Poslali smo dopise školama’






